Predstavljanje Djela Josipa Kosora

Uvodna riječ
akademik Zvonko Kusić
 
O Djelima će govoriti
akademik Dubravko Jelčić
akademik Pavao Pavličić
akademik Viktor Žmegač
dr. sc. Ivica Matičević

Urednik edicije je akademik Dubravko Jelčić, a priređivač svih svezaka je dr. sc. Ivica Matičević, viši znanstveni suradnik u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU.

Prva knjiga Djela tiskana je 2011., a posljednji, dvanaesti svezak, u lipnju ove godine. Na preko 5000 stranica objavljena su četiri Kosorova romana, četiri zbirke pripovijedaka, četrnaest drama, dva putopisna rukopisa, veći broj autobiografskih i memoarskih tekstova, članaka i feljtona te izbor iz opsežne korespondencije.

Objavljeni tekstovi u potpunosti poštuju izvorni leksik i pravopis Kosorovih rukopisa, a edicija je priređena prema autorovoj rukopisnoj ostavštini koja se čuva u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. Pored pojedinih poznatijih djela, u ediciji su uglavnom objavljeni manje poznati ili posve nepoznati autorovi tekstovi (pripovijetke izvan zbirki, drame Pravednost, Vječnost te Nema Boga-ima Boga, putopisi po europskim zemljama, politički članci, feljtonistika i pisma).
Josip Kosor (Tr­bo­u­nje kod Dr­ni­ša, 27. I. 1879 – Du­brov­nik, 23. I. 1961), bio je jedan od najprevođenijih hrvatskih pisaca i najizvođenijih hrvatskih dramatičara u inozemstvu između dvaju svjetskih ratova. Njegov dramski prvijenac Požar strasti (1910) izazvao je opće oduševljenje u tadašnjim austrijskim i njemačkim umjetničkim krugovima, a drama je igrana na pozornicama diljem Europe. Slično se nastavilo i s drugim dramskim djelima (Pomirenje, 1911., Žena, 1911). Njegovi su prijatelji - upravo oni koji su mu pomogli u zamjetnoj europskoj recepciji -  bili najpoznatiji onodobni europski književnici,  o čemu svjedoči bogata korespondencija sa Stefanom Zweigom, Hermannom Bahrom, Stanislavom Przybyszewskim, Mauriceom Blanchardom, Jurgisom Baltrušaitisom, i dr. U svoje vrijeme zabranjena drama Maske na paragrafima (1928) smatra se jednom od najboljih hrvatskih političkih drama. Kosorova su djela prevođena na njemački, engleski, francuski, ruski i talijanski jezik.

Josip Kosor triput je nominiran za Nobelovu nagradu, a redovnim članom tadašnje JAZU postao je 1951. Umro je potpuno zaboravljen.

Objavljivanje njegovih Djela, priređeno u skladu s filološkim standardima, pokušaj je da se veliko i značajno ime hrvatske književnosti i kulture trajno otme zaboravu i da se njegovo djelo na dostojan način predstavi najširoj kulturnoj i stručnoj javnosti.