U Centru za znanstveni rad Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u Vinkovcima održano je predavanje na temu 'Strossmayerov program obnove ćirilometodske baštine s osobitim obzirom na glagoljašku djelatnost vinkovačkog župnika Jakova Stojanovića'.
vrijeme: 26.01.2012.
mjesto: Vinkovci
Profesorica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest osječkog Filozofskog fakulteta Milica Lukić kazala je kako je biskup Strossmayer u 19. stoljeću bio pokretač obnove ćirilometodske baštine na hrvatskom nacionalnom prostoru.
Biskup Strossmayer htio je ponovno oživjeti tu drevnu baštinu, glagoljično pismo kao i uporabu staroslavenskog kao liturgijskoga jezika, istaknula je prof. Lukić. Dodala je kako se staroslavenski jezik, koji je obilježio hrvatsku Crkvu od najranijih stoljeća, najduže zadržao na hrvatskome nacionalnome prostoru te poznaje tisućgodišnju upotrebnu povjest.
"Znajući vrijednost staroslavenskog jezika, prvenstveno kao integracijskog elementa među slavenskim narodima, biskup Strossmayer u 19. stoljeću želi iskoristiti taj zajednički kulturni iskon svih Slavena kao integracijski čimbenik za sve Slavene, ali i kao identitetsku oznaku kojom bi se ponovno povezali tada razdjeljeni slavenski narodi", kazala je prof. Lukić.
Dotaknuvši se glagoljaške djelatnosti vinkovačkog župnika Jakova Stojanovića, koji u Vinkovce službovati dolazi 1882. godine, prof Milica Lukić je kazala kako je poznato da je župnik Stojanović imao papino dopuštenje da može 'glagoljati mise', ali nije poznato je li to pravo iskoristio.
"Napisao je niz tekstova koji problematiziraju pitanja staroslavenske liturgijete udjela glagoljice u hrvatskoj kulturi, a riječ je o knjigama 'Ružice i trnje iz života dekana Stojanovića' iz 1910. i 'Je li glagoljica pravo svih Hrvata' iz 1904. godine", istaknula je Lukić. (Hina)
Strossmayerov projekt obnove ćirilometodske baštine (IKA)
