Pisci iz BiH gostuju u Zagrebu

Franjo Bratić rođen je 1960. u Tešnju, završio hrvatski jezik i književnost u Banja Luci. Živi i radi u Omanjskoj (Usora). Poeziju piše od studentskih dana. Objavljivao je u gotovo svim BiH književnim časopisima, te u Hrvatskoj i Srbiji. U privatnoj galeriji Imago priređivao je velik broj kulturnih događaja, prvenstveno književnih i likovnih. Bavio se i izdavaštvom. Trenutno je predsjednik usorske podružnice HKD Napredak. Član je Društva pisaca BiH. Objavio: 'Usud hud, pjesme', 'Dah poezije, grupa autora, 'U mom atelijeru, Šesnaest tešanjskih pjesnika, antologija', 'Nokti u malteru, pjesme'.

Fadila Nura Haver rođena je u Maglaju (BiH). Od početka 1998. godine živi u Sarajevu. Djeluje kao samostalna umjetnica. Urednica je i voditeljica Književne srijede. Radila je kao reporterka-kolumnistica u dnevnom listu Oslobođenje, pisala za magazin Dani i City magazin, bila autorica i voditeljica radio-serijala 'Predigra' na Radiju Federacije BiH, urednica i voditeljica Književne pozornice na Summer Book Fest-u u Sarajevu i Proljetnom međunarodnom festivalu knjige u Tuzli. Aktivan je član Društva pisaca BiH (Upravni odbor), član PEN. Centra BiH, član Programskog savjeta Sarajevskih dana poezije, član Programskog savjeta Književne srijede. Objavljene knjige: 'Kad umrem da se smijem', 'Plavi konji', 'Zlatna trzalica', 'Ko umrem, naj se smejem'.

Objavljivala je poeziju, prozu i književnu kritiku u više bh. i međunarodnih književnih časopisa. Priče i pjesme uvrštene su joj u desetak antologija, panorama i zbornika u BiH i regiji. Sudjelovala na međunarodnim književnim festivalima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Belgiji, Holandiji, Mađarskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i Austriji. Priče i pjesme prevođene su joj na engleski, talijanski, njemački, mađarski, danski, slovenski, mađarski, bugarski i makedonski jezik. Na državnom radiju po njenim tekstovima realizirani su radio-roman, radio-drama i pjesnička antologija. U dnevnim i sedmičnim novinama objavljeno je više od dvije stotine njenih tekstova (kolumne, kratke priče, reportaže, feljtoni, tv-kritika). Zbirka priča 'Kad umrem da se smijem' nagrađena je prvom nagradom za najbolju knjigu kratkih priča u Bosni i Hercegovini za 2003./04. Knjiga 'Plavi konji' 2006. godine ušla je u uži izbor za Istočnoevropsku književnu nagradu. Nagrađena književnom stipendijom za dvomjesečni boravak u Beču; Večernjakovim pečatom za uspjeh godine, te financijskom potporom iz Fondacije za kinematografiju BiH za razvoj vlastitog scenarija za dugometražni film 'Gospina trava', a iz Fondacije za izdavaštvo BiH za (neobjavljene) romane 'Doba Josipove knjige' i 'Dunavom brodovi plove'.

Dragoslav Janjić rođen je 1937. godine u Mostaru. Gimnaziju je završio u Sarajevu, a studirao historiju umjetnosti u Beogradu. Dugo se bavio novinarstvom, putopisnom prozom i kratkom pripovijetkom. Dobitnik je više nagrada za kratku priču. Zastupljen je u Antologiji jugoslovenske fantastičke i Antologiji bosanskohercegovačke fantastičke pripovijetke. Bio je urednik Redakcije za kulturu Televizije Sarajevo. U vrijeme rata bio je reportažni izvještač iz Sarajeva za 'Tribune de Geneva' u Ženevi. Trenutno je glavni i odgovorni urednik časopisa Bosanska vila. Živi u Sarajevu. Proza: 'Nova koža', 'Na dlanu pored srca', 'Pokretna meta', 'Poljubac na mostu', 'Trovanje šampanjcem'. Drame: 'Uljewz ilic boja koja nestaje', 'Povratak diplomate', 'Obaranje svjetskog rekorda'.