Analizom uzoraka pronađenih ove godine u arheološkim istraživanjima na lokalitetu Gradcu, nedaleko od Bapske, mjesta u blizini Iloka, u blizini složene kupolaste peći, arhitektonski svojstvene vinčanskoj kulturi i kasnome neolitiku, utvrđeno je korištenje željezne rude, što je najstariji trag metalurgije u prapovijesno doba na tlu Hrvatske.
mjesto: Bapska
'Naravno, još smo od metalurgije željeza udaljeni nekoliko tisuća godina, međutim, analiza je pokazala da u neolitičkom sloju imamo dokazano eksperimentiranje sa željeznim karbonatima, to jest sideritom, poznatim pod nazivom barsko željezo, radi dobivanja crvenih pigmenata za bojenje', ističe voditelj istraživanja u Bapskoj, arheolog Marcel Burić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dodaje kako taj nalaz pokazuje prve kontakte tadašnjih zajednica s najranijim oblicima metalnih ruda.
'Zato je po mojemu skromnom mišljenju samo pitanje vremena kada ćemo u kasnoneolitičkim slojevima Hrvatske otkriti i prve proizvode od bakra, kako je to slučaj u nekim okolnim zemljama. Koliko mi je poznato, radi se o najranijemu dokazanom eksperimentiranju željeznim rudama na tlu Hrvatsku, što istočnu Hrvatsku, tj. područje Srijema stavlja u krug najelitnijih zajednica koje su poznavale tehnologije dobivanja boja iz minerala i oksida', ističe arheolog Burić.
Objašnjava kako barsko željezo nastaje pod utjecajem tzv. željeznih bakterija u barskim uvjetima bez prisutnosti kisika, a početak nastanka takvoga grumena može biti i biljni materijal.
'U našem slučaju radi se o grani najvjerojatnije trske oko koje su se nakupile spomenute bakterije koje vežu željezne ione iz okoline, a sve prelazi u minerale željeza, u siderit. Budući da su oko Bapske položaji s barskim sedimentima, uvjeti nastanka takvog željeza bili su idealni", navodi i podsjeća kako je bojenje crvenom bojom jedan od zaštitnih znakova ukrašavanja najfinije keramike u istočnoj Hrvatskoj u kasnoneolitičkom razdoblju.
Po njegovim riječima, grumen promjera desetak centimetara bio je izložen vatri radi dobivanja hematita, jedne od nekoliko varijanata željeznih oksida. 'Procesom žarenja dolazi do oksidacije, pri čemu nastaje hematit koji se može koristiti kao crvena boja. Prijašnje analize pokazale su da je boja pronađena na keramici iz Bapske upravo hematit, no sada prvi put imamo zaokruženu priču – rudu, to jest sirovinu, peć koja konstrukcijski odgovara onima u kojima se taj tehnološki proces mogao provoditi te sam rezultat cijelog procesa, dakle bojenja keramike', ističe.
Osim tragova bojenja keramike, u Bapskoj je prije nekoliko godina otkriveno bojenje arhitektonskih komponenata kuće, a nije isključeno da će se crveni ukras kao dekoracija naći na samoj spomenutoj peći, kaže Burić, ne zaboravljajući spomenuti kako i drugi lokaliteti tog razdoblja na teritoriju Hrvatske također imaju znatne količine crveno obojene keramike, kao Herrmannov vinograd u Osijeku i Sopot u blizini Vinkovaca.
Burić kao zanimljivost navodi da je korištenje željezne rude na lokalitetu Gradcu otkriveno točno na 75. obljetnicu početka iskapanja njemačkog arheologa Roberta Rudolfa Schmidta u Bapskoj.
Na arheološkom lokalitetu Gradcu istražuje se prapovijesno razdoblje sopotske i vinčanske kulture, koja se na području Bapske nalazila prije gotovo 6500 godina. Gradac je jedini lokalitet u Hrvatskoj koji sadržava sloj naseobina vinčanske kulture, kojoj je Bapska bila krajnja granica na zapadu.
(Hina)
