Obilježen Dan Matice hrvatske

Na skupu "Gradovi i knjige" na kojem su u Palači Matice hrvatske u Zagrebu predstavljene nakladničke djelatnosti matičina vinkovačkoga i zadarskog ogranka obilježen je Dan Matice hrvatske.

Na skupu su govorili potpredsjednici Matice hrvatske Stjepan Sučić i Ante Stamać te književni tajnik Tonko Maroević, a nakladničku djelatnost vinkovačkoga ogranka predstavili su kroatistice Višnjica Sorčik, Ružica Pšihistal i predsjednik Matičina ogranka Dražen Švagelj.

O djelatnosti ogranka Matice hrvatske u Zadru govorili su njegov predsjednik Božidar Šimunić i profesor Filozofskoga fakulteta u Zadru Josip Lisac, a svoje čakavske stihove čitao je pjesnik Tomislav Meštrić.

Podsjetivši kako je na današnji dan, 10. veljače 1842. osnovana Matica ilirska, Sučić je ocijenio kako je ta ustanova bila temelj novije hrvatske knjige ali i drugih ustanova koje se bave hrvatskom kulturom.

Sučić je istaknuo kako su zadarski i vinkovački ogranci tijekom rata 90-ih godina objavljivali iznimno vrijedne i nagrađivane knjige.

Po Stamaćevim riječima svi hrvatski gradovi sudjeluju u "tkanju tepiha matice hrvatske", a zajedno oni čine jedinstvenu mrežu duha i jezika. Hrvatski kulturni identitet jest njegova različitost, a ne kako to neki smatraju istobitnost, napomenuo je Stamać.

Maroević je ocijenio kako je Matica prostor objektivne razmjene u šarolikosti hrvatskoga identiteta te istaknuo kako se dijalekata ne treba plašiti.

Vinkovački ogranak objavljuje sabrana djela Dionizija Švagelja, a u do sad objavljenim svescima uvrštena su djela do sad razbacana po periodici i dvije knjige koje je autor za života
objavio, napomenula je profesorica osječkoga sveučilšta Ružica Pšihistal te dodala kako se Švagelj osim književnom znanošću bavio i kulturnom poviješću.

Dražen Švagelj je podsjetio kako je među utemeljiteljima Matice hrvatske 1842. bilo i nekoliko uglednih Vinkovčana, a podsjetio je i da je član vinkovačkoga ogranka Oton Kučera bio predsjednik Matice hrvatske.

Govoreći o pjesništvu Tomislava Meštrića, Šimunić je upozorio na raznolikost njegovih motiva te istaknuo pjesničku snagu slike ovog čakavskog pjesnika. "Zabrinutost je dominantna crta Meštrićeva pjevanja u kojem prevladava racionalna misao," rekao je dodavši kako su mu pjesničke slike crtane crnom bojom.
Smatra kako su mu pjesme metafora života pomoraca i otočana.

Govoreći o dijalektalnim rječnicima Kolana, Kukljice, Povljana, Rivanja i Salija prof. Lisac je ocijenio kako unatoč brojnosti rječnika i leksikografskoga rada postoje i dalje brojni problemi i poteškoće u njezinoj obradbi i objavljivanju.

(Hina)