'Nepoznati reljefni friz Samoborskog ciklusa' Zlatka Price

Nepoznati reljefni friz Zlatka Price (iz arheologije moderne hrvatske umjetnosti)

Zlatka Pricu (1916.-2003.), njegovo ime i značenje određuje umjetnost modernizma koja se nije odrekla antropometrije, obzorja i okomice kao razumijevanja svijeta. Njegov pogled potječe iz gnijezda tog svijeta kao divljenje prema njegovu prizoru. Time je njegov opus, ostavši izdvojen i raspoznatljiv, uvjereno crpio uzore iz idealističkog ethosa ljudske mjere, prirode i mita. Slikarstvo, crtež te kao treći rod grafika, koja sinkretizira posebnost njegove likovne gramatike, obuhvaćeni su širokim obrisima interpretacija i faktografijom u kojima se činilo kako ništa nije ispušteno. Upravo zato je teško izraziti zatečenost kada se u proljeće 2010. pojavio savršeno očuvan Pricin reljefni friz izrađen u metalu (ukupne dužine 8, 50 m).

Prvi pogled na ikoniku tog friza, u obrisima i sintezama izvrsnog crteža, proporcijama, morfologiji i strukturi, odredio je njegov nastanak u kontekstu Pricina Samoborskog ciklusa i to nakon njegova povratka iz Indije između 1953. i 1956.1 godine. Posve sukladno arhajskom tonusu stilizacije i simbolizacije oblika koji se oslanjao na njegovu duboku empatiju i poznavanje umjetnosti starovjekovnih kultura.

S aurom koja sintetizira čestice morfologije anonimnih arheoloških artefakata i visokog registra umjetnosti drevnih i modernih uzora, ali i poetizacija iskustva puta u Indiju gdje ljudska mjera živi u skladu s lunjajućim svetim stadima. Gdjegdje u ritmu ekspresionističkog staccata, a drugdje u prelijepim modulacijama plastičnog modeliranja. U odrazima, u odjecima i u sugestijama koje - u najboljem smislu - hrvatsku umjetnost iz utora socrealizma oslobađa i prevodi u dijalog oblika i formalnu idealizaciju jezika. U svemu tome nije ostalo nimalo sumnje da se, u stilemi i duktusu izvedbe, radi o nepoznatom djelu Zlatka Price! Iz predgovora Margarite Sveštarov Šimat
 
Zlatko Prica (Pečuh 1916. - Rijeka, Sušak, 2003.) Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1940., u klasi prof. Ljube Babića. U proljeće 1941.održava prvu samostalnu
izložbu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Iste je godine interniran među političkim zatvorenicima u logor Danica (pokraj Koprivnice). Sa suprugom Zdenkom Reiser s kojom
je živio na obiteljskom imanju Mirnovec (Samobor) 1943. odlazi u partizane na Žumberak a 1944. s Edom Murtićem objavljuje prvo ilustrirano izdanje poeme Jama Ivana Gorana
Kovačića. Po završetku II. svjetskog rata vraća se u Samobor gdje postupno razvija Samoborski ciklus koji će sa Tarskim ciklusom od polovice pedesetih godina činiti
okosnicu njegovog osobnog rukopisa i ikonografije a važnim za njegovo stvaralaštvo smatra se put u Indiju početkom 1952-53.

Prva velika monografija Zlatka Price objavljena je u Italiji (Milano, 1975.,Valsecchi/Marsan), uslijedile su monografije slikarstva (Zagreb, 1996., Šimat Banov). crteža (Zagreb, 1999.,
Maleković/Šimat Banov), grafika (Zagreb, 2009., Sveštarov Šimat). Zlatka Pricu resi i gesta donatora: Pečuhu, Samoboru i Zagrebu a kuća u istarskom Taru
postala je Zakladom Zlatka Price i njegove supruge Jasmine Jugo Prica. Sudjelovao je na najeminetnijim svjetskim i domaćim izložbama, izlagao je na više stotina samostalnih i skupnih izložbi u Zemlji i inozemstvu. Dobitnik je brojnih najvažnijih umjetničkih nagrada za opus i životno djelo a 1988. g. postaje redoviti član Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.