Osorske glazbene večeri ove godine donose 18 koncerata ozbiljne glazbe, a otvaraju ih 19. srpnja 'Koncert za klavir i orkestar' Dore Pejačević i 'Moja domovina (Sabasti-Sunčana polja)' Blagoja Berse u izvedbi Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije i pijanistice Martine Filjak.
vrijeme: 19.07.2013.
mjesto: Osor, Mali Lošinj
"I ove godine
Osorske glazbene večeri ostaju na tragu naslijeđa svojeg utemeljitelja i dugogodišnjeg voditelja festivala Daniela Marušića, koji nam je ostavio festival poseban po tome što je cijeli posvećen hrvatskoj glazbi", kazala je danas na predstavljanju programa u Atelijeru Marka Vrdoljaka u Zagrebu umjetnička ravnateljica festivala Ivana Kocelj.
Posvećenost promidžbi hrvatske glazbe očituje se i u ovogodišnjem programu, koji čini 18 pažljivo osmišljenih koncerata u čijem su fokusu hrvatski skladatelji Blagoje Bersa, u povodu 140. obljetnice njegova rođenja, te Dora Pejačević, u povodu obilježavanja 90. godišnjice njezine smrti.
Time se također festival tematski nadovezuje na činjenicu da je Hrvatska upravo postala punopravna članica Europske unije, te se tako nastojalo programski nadovezati na europski kontekst kroz glazbu koja svoje korijene ima u europskoj tradiciji, pojasnila je Kocelj.
Festival otvaraju Bersine antologijske orkestralne kompozicije "Sunčana polja" (1919.) i "Sablasti" (1926.) te "Koncert za klavir i orkestar" Dore Pejačević, prvi hrvatski klavirski koncert nastao 1913., prije točno stotinu godina. Ta će važna obljetnica biti obilježena maestralnom izvedbom Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Aleksandra Markovića i uz nastup poznate hrvatske solistice i pijanistice velike međunarodne karijere Martine Filjak, kazala je Kocelj.
Festival veliki naglasak stavlja na narudžbe novih djela, pa je tako i ove godine u programu čak pet praizvedbi i to dijelom mladih autora poput Marka Slavičeka, koji upravo završava studij Muzičke akademije, i Ante Knešaureka, ali i osorskih doajena Silvija Foretića, Dubravka Detonija i Alfija Kabilja.
Svake godine Festival daje priliku mladim glazbenicima, pobjednicima na glazbenim festivalima i dobitnicima nagrada, koji su također punopravno integrirani u njegov program, a poseban se naglasak također stavlja na gostovanja stranih ansambala koji, između ostaloga, sviraju hrvatsku glazbu.
"Posebno mi je zadovoljstvo što ove godine mogu najaviti nastup Gomalan kvinteta sastavljenog od istaknutih glazbenih solista iz ansambala talijanskih opera", kazala je Kocelj. Oni će izvesti novu kompoziciju Silvija Foretića "VW kantata", 'hommage' dvojici opernih velikana Giuseppeu Verdiju i Richardu Wagneru u povodu obilježavanja 200. godišnjice njihova rođenja.
Kao velika završnica festivala u nedjelju 25. kolovoza najavljen je nastup poznatog talijanskog violončelista Enrica Dinda, koji će u pratnji Monice Cattarossi na klaviru izvesti dvije sonate za violončelo i klavir - Claudea Debussyja i Dore Pejačević, te "Sonatu za violončelo u g-molu" Sergeja Rahmanjinova.
Ove će godine prvi put biti izveden i jedan orguljaški recital, nakon što su zahvaljujući pomoći Ministarstva kulture kupljene prve osorske orgulje, a osim toga festival će prvi puta iskoračiti izvan otočkih granica te je u planu održavanje simpozija u listopadu u Zagrebu, koji će biti posvećen hrvatskome skladatelju i akademiku Marku Ruždjaku.
Festival se održava pod visokim pokroviteljstom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i uz financijsku podršku Ministarstva kulture, Grada Malog Lošinja, Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije u suradnji s Turističkom zajednicom Malog Lošinja.
Zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš istaknuo je kako je razvoj kulturnog turizma prioritet Ministarstva kulture. "Osor i dalje prati temeljnu ideju utemeljitelja Daniela Marušića, a to je briga za hrvatsku glazbu, njezinu prošlost, sadašnjost i budućnost", kazao je Šipuš. No, cilj je ministarstva obogatiti grad dodatnim sadržajima te time još više čitav otok usmjeriti prema kulturnim sadržajima, koje u ministarstvu ocjenjuju sve važnijim segmentom hrvatske turističke ponude, osobito sada kada smo postali dio Europske unije, pojasnio je.
Osim ideje o proširenju koncertnog prostora na Baziliku svetog Petra, radi se na ideji arheološkog parka, a u planu je i "Aleja skulptura", odnosno, bista hrvatskih skladatelja koja bi se protezala od osorskoga groblja do Bazilike, kazao je Šipuš. Također je u planu obnova crkvenih zbirki u Velom i Malom Lošinju, a uskoro bi trebao biti gotov i Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju. (Hina)
