U siječnju 2013. godine UNESCO-v institut za statistiku objavio je novo izdanje pod nazivom 'Mjerenje ekonomskog doprinosa kulturnih industrija' (Measuring the Economic Contribution of Cultural Industries), autorice Hristine Mikić. Izdanje je dostupno za besplatno preuzimanje.
U Njemačkoj doprinos od kulturnih i kreativnih industrija predstavljao je 7,4% dodane vrijednosti gospodarstva u 2009. godini. U Maliju kulturni je sektor doprinijeo 2,38% BDP-u 2006. godine. Međutim, malobrojne su krosnacionalne komparativne statistike i metodologije koje kvantificiraju učinke ovih industrija na globalnoj razini.
UNESCO-v institut za statistiku (UIS) postavio je nove smjernice za mjerenje ekonomskog doprinosa kulture, posebno u zemljama u razvoju gdje su podaci i resursi ograničeni. Ova publikacija pruža iscrpni pregled literature o aktualnim metodologijama, a zatim vrši usporedba jakih i slabih strana nekolicine pristupa. Ovo je prvo izdanje u novoj seriji priručnika koji ispituju koncepte uspostavljene 2009. godine u sklopu UNESCO-vog okvira za kulturnu statistiku (UNESCO Framework for Cultural Statistics).
Dugo vremena kulturne industrije kao ekonomski fenomen nisu bile predmetom posebnog istraživačkog interesa. Do kraja 1990-ih rezultati provedenih istraživanja u zemljama u razvoju pokazali su da kulturne i kreativne industrije generiraju visoku stopu rasta BDP-a ili Bruto dodane vrijednosti te zapošljavanje. Potencijalno, one imaju osobine vodećeg sektora koji može generirati rast cjelokupnih gospodarstava.
Neki od sektora kreativnih i kulturnih industrija, npr, dizajn, mogu osigurati efekt prelijevanja na ekonomiju te privući visoko kvalitetnu radnu snagu, poslovni sektor i ulaganja te potaknuti kreativnost i inovaciju u svim gospodarskim sektorima.
Sve navedeno potaknulo je vrlo intenzivnu ekonomsku, političku i akademsku raspravu o doprinosu kulturnih industrija u smislu ekonomskog razvoja, te dovelo do ponovnog istraživanja njihove uloge u strukturnom razvoju i promjenama u gospodarstvu. Povećano zanimanje za kulturne industrije i njihovo brzo prihvaćanje kao prilično općenitog modela koji se bavi problemima razvoja na ekonomskoj i političkoj razini, doveli su do toga da kulturne industrije postanu ključna sastavnica u formuliranju ekonomske politike i planiranja strateškog razvoja.
U tom se smislu sve su prisutnije tendencije u nekoliko zemalja da uključe različite aspekte kulturnih industrija (kapaciteti proizvodnje, kreativna klasa, kulturne pogodnosti itd.) u mjerenje izvedivosti nacionalnog razvoja. Kulturne industrije sve više postaju važna sastavnica moderne ekonomije i društva koje se zasniva na znanju zahvaljujući njihovom učinku na razvoj.
Sektor kulture generira dva tipa učinaka: ne-ekonomski i ekonomski. Ne-ekonomski učinak kulturnih industrija na društveni razvoj može se vidjeti na polju društvene kohezije i integracije marginaliziranih skupina, izgradnje novog sustava vrijednosti, afirmacije kreativnosti, talenata i izvrsnosti, razvoja kulturne raznolikosti, nacionalnog identiteta i identiteta različitih kulturnih skupina, olakšavanja kreativnosti i inovacije.
Posljednjih desetljeća sve se više provode ekonomka istraživanja o važnosti kulturnih industrija. Postalo je očigledno da one utječu na BDP ili Bruto dodanu vrijednost te rast zapošljavanja, da mogu poboljšati poziciju zemlje i kompetitivnost u vanjskoj trgovini, doprinijeti regeneraciji i brendiranju kreativnih gradova te privući poslovni svijet i ulaganja.
Measuring the Economic Contribution of Cultural Industries - PDF
