Voditelj odjela za međunarodne odnose pri danskoj Agenciji za kulturu Soren Krogh rekao je na konferenciji za novinare u Zagrebačkom plesnom centru da je u Danskoj kultura jednako važna kao i gospodarstvo te istaknuo vrlo dobre kulturne veze na različitim područjima, među kojima i na filmu, između Kraljevine Danske i Republike Hrvatske.
vrijeme: 20.10.2014.
mjesto: Zagreb; Zagrebački plesni centar, Ilica 10
Kulturna suradnja između dviju zemalja u posebnom je fokusu zbog dolaska danske kraljice Margarete II. i njezina supruga princa Henrika u državni posjet, posebice pak u kontekstu činjenice da su danska kraljica i njezin suprug ljubitelji i poznavatelji umjetnosti.
Tako je i na današnjoj konferenciji posebna pozornost posvećena kulturnoj suradnji, osobito tradiciji hrvatsko-danskih filmskih odnosa i ulozi Danaca u razvoju hrvatske audiovizualne industrije o čemu su, uz gosta iz Danske, govorili i ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar te član Upravnog odbora Društva hrvatskih filmskih redatelja Vinko Brešan.
Kad je pak riječ o aktualnoj suradnji, Hribar je najavio događaj u sklopu sinoć otvorenoga Zagreb Film Festival (ZFF) - dansko-hrvatsko-švedsku koprodukciju "Itsi Bitsi", čijoj će projekciji u srijedu u Kinu Europi prisustvovati danska kraljica. Taj film bit će prikazan izvan konkurencije, njegov redatelj je Ole Christian Madsen, producent Lars Bredo Rahbek, a glumci Marie Tourell Soederberg, Joachim Fjelstrup i Anette Stoevelbaek.
Zagrebački plesni centar bit će i mjesto razgovora danskih i hrvatskih 'filmaša' i to u sklopu programa "Danes Go South", a razgovarat će se o temama 'zaokruženim' u dva panela. Jedan od njih je "Itsi Bitsi, Soba 304 i ostali razlozi za prijateljstvo", na kojemu će, među ostalim, ekipa filma "Itsi-Bitsi" govoriti o iskustvima sa snimanja filma u Hrvatskoj, te o manjinskoj koprodukciji "Soba 304" - projektu koji je pokrenuo lanac dansko-hrvatske suradnje.
Hribar je najavio kako će na drugome panelu biti riječi o filmskim fondovima, odnosno o njihovoj centralizaciji i decentralizaciji, s naglaskom na danska iskustva koja su, istaknuo je Hribar, "nevjerojatno dobra".
Brešan se pak osvrnuo na, kako je rekao, "dužu biografiju dansko-hrvatskih filmskih odnosa" te se 'vratio' u početke osnivanja HAVC-a, kada su se, pokretači te ideje, među kojima je bio i on, "ugledali na Dance tako da su potpuno prepisali statut danskog audiovizualnog centra". Ali, priznao je, "uskoro je postalo jasno da pustinjska lisica ne može živjeti u Sibiru" pa se dugotrajni proces osnivanja HAVC-a morao prilagoditi hrvatskim uvjetima. (Hina)
