Najnoviji dvobroj časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu "Kolo" tematski je posvećen 100. obljetnici smrti Vladimira Vidrića.
mjesto: Zagreb
O Vidrićevoj poeziji u interpretaciji Antuna Barca i Ive Frangeša piše akademik Miroslav Šicel i ocjenjuje da su ta dva književna povjesničara "modernim interpretacijskim postupcima" ostvarila najdublji prodor u bit Vidrićeve poezije, potvrđujući kako je riječ o jednom od najuspješnijih hrvatskih pjesnika uopće.
Osim Šicela uz temu dvobroja tekstove su objavili: Josip Užarević, Sanja Grakalić-Plenković, Bojan Marotti, Mirko Ćurić i Acija Alfirević.
U tekstu "Je li Vidrić doista pisao 'jugoslavenskim esperantom'"?, kako mu je to bio svojedobno prigovorio A. B. Šimić, Bojan Marotti napominje kako Vidrić nije pisao takvim jezikom. "Vidrić s time nema nikakve veze, jer on je, kad je bio sam sa sobom, i kad nije slušao savjete sa strane, pisao sustavom koji je promicala Zagrebačka filološka škola, a taj je posve neprikladan za jedinstvo, jer je bilježito hrvatski", tvrdi Marotti.
Sanja Grakalić-Plenković u tekstu "Poetika secesije u poeziji V. Vidrića" napominje kako je, uz odsjaj koji na Vidrićevoj poeziji ostavljaju impresionizam i simbolizam, u interpretaciji nezaobilazna secesijska poetika.
Svekolik dosad objavljen opus Vladimira Vidrića (1885. - 1909.) obuhvaća 41 pjesmu, četiri fragmenta i tri rugalice.
Cvjetko Milanja u časopisu objavljuje ogled o pjesništvu Anke Žagar, koju je teško razvrstati u bilo koju grupaciju, ali s obzirom na pjesnički jezični ekperiment mogla bi biti svojevrsnom spojnicom "offaške" i "kvorumaške" grupacije.
U rubrici "Književna scena" objavljeni su pjesnički i prozni radovi Luke Paljetka, Ante Stamaća, Brune Proface, Zvonimira Husića, Vladimira Milaka i Ivice Jembriha.
U rubrici Novi prijevodi Ana Kapraljević prevela je ulomak iz romana "Pobunjenica" Marcelle Tinayre (1870.-1948.), autorice 48 objavljenih djela, neumorne zagovornice individualne slobode, koju je i francuska povijest književnosti zaboravila, iako ju je slavio James Joyce, a njezin talent u četrnaestoj godini prepozano Victor Hugo.
"Kolo" još, uz ino, donosi u odjeljku Građa za Enciklopediju Matice hrvatske tekst Stjepana Damjanovića "Hrvatski jezik i Matica hrvatska".
Dvobroj časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu "Kolo" (1-2/2010.) potpisuje glavni urednik Ernest Fišer, a u uredništvu su časopisa još Zvonko Kovač i Joža Skok.
(Hina)
