Književna smotra: Prvih dvadeset hrvatske turkologije

 

Književna smotra: Prvih dvadeset hrvatske turkologije
(Književna smotra, Časopis za svjetsku književnost, Godište XLVI/2014, Broj 173 (3), Str. 1-180.)


Slavljenički broj okupio je sve one koji su na bilo koji način bili ili još uvijek jesu uključeni u rad Katedre. O razvoju Katedre i povijesti turkologije u Hrvatskoj govore intervju s osnivačem Katedre, prof. dr. Ekremom Čauševićem, i članak Anđelka Vlašića Povijest turkologije u Hrvatskoj.

Format šarolike obljetničke smotre bio je dovoljno širok da uključi ne samo tekstove o književnosti, nego i radove povjesničara-osmanista. Na taj je način obuhvaćeno prostrano geografsko područje od Zadra i Dubrovnika preko Bosne i Balkana sve do neizostavnog Istanbula i Anadolije.

Pregled turske književnosti 19. i 20. st. donosi članak Azre Abadžić Navaey U potrazi za novim jezikom. Turska je književnost predstavljena i prijevodima tekstova četvorice turskih klasika: Yaşara Kemala, Nazıma Hikmeta, Oǧuza Ataya i Aziza Nesina, čime se htjelo svratiti pažnju na činjenicu da oni, iako vrhunski predstavnici turske književnosti 20. stoljeća, Hrvatskoj još uvijek nisu poznati.

Cjelina s naslovom Novo čitanje starih tekstova sadrži četiri rada: Orhan Pamuk i novo čitanje osmanske povijesti Azre Abadžić Navaey, "Zbirka lijepih i mudrih riječi slađa je od kadaifa": Što nam osmanske osobne bilježnice govore o čitanju? Tatjane Paić-Vukić, Citatnost u klasičnoj osmanskoj književnosti: Tahmis pjesnika Hayâlîja Alene Ćatović i „Novi“ Evlija Čelebi: autograf „Putopisa“ Nenada Moačanina i Kornelije Jurin-Starčević.

Izravnu poveznicu s carskim Istanbulom predstavljaju tri rada: Carigradska tiskara "Zellich" Vjerana Kursara, Poezija osmanskih sultana Alene Ćatović i Vijesti i djela što su se širili Europom prije i nakon pada Carigrada Özlem Kumrular, kao i prijevod izabranih natuknica iz Enciklopedije Istanbula neobičnog i osebujnog enciklopedista Reşata Ekrema Koçua.

Književnici Miljenko Jergović i Ece Temelkuran objavljene su tekstove napisali upravo za ovaj slavljenički broj. Jergović je tekstom Turska, tursko i turćijat među teme uveo Bosnu, a Ece Temelkuran svojim je prilogom dala povod da se u časopisu hrvatskoj čitalačkoj publici predstavi još jedna vrsna turska književnica, Sevgi Soysal.

Vezama između Hrvata i Osmanlija posvećena su dva rada: Ćud srdito kripka / un carattere di feroce energia: Osmansko Carstvo u Kraljskom Dalmatinu Davora Dukića te Dubrovački mladići jezika: studenti osmansko-turskoga u vrijeme Dubrovačke Republike Vesne Miović.

Posebno je mjesto izdvojeno za radove o književnim prijevodima s turskog jezika na koje je Katedra za turkologiju veoma ponosna. U cjelini pod naslovom Prevođenje u bojama „Crvene“ o prijevodima govore radovi: Prijevodi turskih autora na hrvatski jezik (1990.-2013.) Nevena Ušumovića i Ekrema Čauševića te Turcizmi u književnim prijevodima s turskoga jezika Barbare Kerovec i Marte Andrić. Sadržaj Smotre zaokružen je dvjema bibliografijama: popisom prijevoda turskih autora na hrvatski jezik, i bibliografijom odabranih znanstvenih radova nastavnika i suradnika Katedre za turkologiju.

Konačno, turkološka smotra sadrži i sjećanje na orijentalista Muhameda Ždralovića, nekadašnjeg predavača na Katedri, te prikaz knjige Ekrema Čauševića The Turkish Language in Ottoman Bosnia.

Obljetnička turkološka smotra koju je kao gošća-urednica uredila Marta Andrić na prikladan način pokazuje dio onoga što se dosad događalo na zagrebačkoj Katedri za turkologiju i, isto tako, daje naslutiti što se sve od te katedre i hrvatskih turkologa tek može očekivati.

Književnu smotru izdaje Hrvatsko filološko društvo.