Preskočite na glavni sadržaj

Izložba Roberta Wrane u Varaždinu

Danas,  9. listopada, u 19 sati, u Kerameikonovoj Galeriji K 10 u Varaždinu, otvara se izložba slikara i keramičara Roberta Wrane. Izložba ostaje otvorena do 9. studenog.
vrijeme: 09.10.2013.
mjesto: Zagreb: Mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskoga
url: http://www.zagrebackiglazbenipodij.com/
Robert Wrana je dugogodišnji likovni pedagog, slikar, kipar i keramičar koji cijeli svoj radni vijek stvara izvan keramičarskih tokova, izvan trendova i mode.

Dok mnogi svoj život koračaju slijepi kod otvorenih očiju ovaj darovit i maštovit umjetnik zapaža i doživljava svijet oko sebe i u sebi  svim svojim čulima, duboko senzibiliziran za nijanse i detalje. Više poznat u vlastitoj sredini  kao vrstan slikar i grafičar,  podjednako je dobar i kao keramičar,  svjestan posebnosti materijala čiju prirodu dobro razumije, specifičnosti tehnika izražavanja u pojedinom mediju, pa tako i keramičkih zakonitosti.

Učeći od lončara i lončarske tradicije Robert Wrana je najviše  znanja o keramici stekao iskustvom 'vlastite kože'. Takva su znanja  najdragocjenija znanja jer, nakon mnogobrojnih pokušaja i pogrešaka, umjetnik uz svoje instinktivno osjećanje za prisutnost duha materijala,razvija s njim poseban odnos. Glina mu postaje suradnik i prijateljica, podatna, zavodljiva, primamljiva i neodoljiva. Radeći s njom, umjetnik spoznaje njene širine i ograničenja, njene afinitete i odbijanja kao  i srodnosti s drugim materijalima. Poštujući je, shvaćamo da je glina  i majka koja rađa, a ona sluša i podaje se ili pak prkosi, ćudljiva  poput ljudskog bića.

Teme u keramici koje proučava, obrađuje i oblikuje Robert Wrana na  svoj originalan, autorski način, organski se provlače i kroz druge načine njegova izražavanja, nadopunjuju se i nadograđuju, već prema unutarnjoj potrebi i osjećanju za adekvatnost tehnike ili pak materijala. Sigurno je također da nikad neće prestati proširivati svoj već ionako širok spektar tema koje obrađuje. Prepoznat ćemo motive iz  pitomog okoliša zavičaja, osjetiti lirsku mekoću  prožimanja urbanog i ruralnog, važnost koju pridaje životinjskoj i ljudskoj  figuri, liku i licima. Zanimaju ga i povijesne teme, legende i mitovi, idoli,  arhitektura i ikonografija stećaka, ljepota i slikovitost glagoljskog pisma, sakralne teme…iz teksta Blaženke Šoić Štebih