U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 12. do 29. prosinca 2017. godine održava se izložba Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda.
vrijeme: 12.12.2017.
mjesto: Zagreb, NSK
Izložba donosi sljedeća djela; najstariji ilustrirani filmski plakat iz 1919. godine za film Brišem i sudim autora Ota Antoninija, Olimp kino tipski plakat za kino koje se nalazilo u Ilici 90 otvoreno krajem 1921. godine, plakat za sovjetsku muzičku komediju Bogata nevjesta iz 1937. koji je jedan od primjera djelovanja Ateliera Tri i autora Vladimira Mirosavljevića, plakat za film Lisinski koji je snimaljen 1944. godine i prvi je hrvatski dugometražni zvučni igrani film, zatim plakati Zvonimira Faista za filmove Ivan grozni, Malahov Kurgan i Koncert, izdvojen je i plakat inventivnog rješenja – VI filmski festival u Puli iz 1959. godine, a Picasso je autor plakata za strano tržište filma Veljka Bulajića Bitka na Neretvi iz 1969. godine. Izložba donosi dva plakata autora Mihajla Arsovskog, autorski plakat Borisa Bućana iz 1976. godine za projekcije filmova u SC-u Zagreb, plakat autora Dalibora Martinisa za film Samo jednom se ljubi iz 1981. godine te plakat autora Mirka Ilića za The 50th Annual Golden Globe Awards iz 1993.
Grafička zbirka najveća je riznica plakata u Hrvatskoj. Predstavljanje zanimljivog medija filmskog plakata kroz pojedina rješenja značajnih autora hrvatskog dizajna, svojevrstan je prozor u bogati fond Grafičke zbirke na oblik dizajna vizualne komunikacije, koji se odnosi na filmski plakat, stilske značajke plakata te na medij koji je nositelj brojnih informacija koje upućuju na bogatu filmsku prošlost hrvatske kinematografije.
Prvi autori likovnih rješenja plakata bili su poznati, renomirani likovni stvaratelji, a s vremenom tu su ulogu preuzeli dizajneri. Plakat je namijenjen prolazniku, „brzom sagledavanju“, on je urbani fenomen, izložen na za to predviđenim mjestima – stupovi, fasade i slično. Nosi važnu komunikacijsku ulogu, njegova je uloga javna: najavljuje događaje, reklamira određeni proizvod ili, kao što je to u slučaju filmskog plakata, donosi ideju kako provesti slobodno vrijeme.
Ovaj izbor plakata nema svrhu sveobuhvatnog pregleda filmskog plakata u Grafičkoj zbirci, već u kratkom kronološkom presjeku dati izbor tehničkih i stilskih aspekata te zanimljivih rješenja u mediju filmskog plakata. Slike i tekst na plakatima koji su nekad pozivali na projekcije, danas su primjeri oblikovnih rješenja, ali i nositelji brojnih informacija, kako o prošlosti plakatne umjetnosti, promjenama u vizualizaciji, tako i o akterima bogate prošlosti hrvatske filmske umjetnosti, koji su nam ostavili bogato kulturno nasljeđe.
Plakat pa tako i onaj filmski, ušao je u sastav Zbirke 1968. godine na temelju zakona o Obveznom primjerku.
Iako na malom broju primjeraka, možemo uočiti stilske promjene kao i promjene u tehničkoj realizaciji plakata – od prvotnih litografija do sitotiska i ofseta pa time i oblikovne razlike koje se javljaju, kao i različit pristup oblikovnom rješenju autora obzirom na žanr ili idejno rješenje. Najstariji slikovni plakat pohranjen u Zbirci, ali i u hrvatskoj kinematografiji općenito, slijede plakati poredani kronološkim redom. (NSK)
