Filmske mutacije počinju 24. i 25. siječnja u Art-kinu Croatia u Rijeci filmovima Abela Ferrare, Masaa Adachija, Marca Hurtada i Motohara Jonouchija, a sedmodnevni zagrebački program odvijat će se od 26. siječnja do 1. veljače 2017. na trima lokacijama, bez preklapanja: najprije u Muzeju suvremene umjetnosti (26. i 27. siječnja), zatim u Kinu Europa (od 28. do 31. siječnja), sa zatvaranjem u MM Centru SC-a (1. veljače). Ulaz na sve programe je besplatan!
vrijeme: 24.01.2017.
mjesto: Rijeka; Art-kino Croatia, i Zagreb; Muzej suvremene umjetnosti, Kino Europa i MM centar
Deseto izdanje Filmskih mutacija: Festivala nevidljivog filma, pod naslovom 'Nasilje + Utopija', projicira povijesne sjenke nekih vremenu neprimjerenih razmatranja na tminu sadašnjosti. Naslov programa preuzima atomsku optiku jednog od filmskih rituala s kraja 1960-ih i početka 1970-ih godina u Japanu, tragičku slutnju gewaltopije (gewalt + utopia). Nakon prosinačkog prologa sa slikama i zvukovima spaljenih krajolika Jamesa Benninga, program festivala supostavlja filmske utopistike Abela Ferrare, Béle Tarra, Masaa Adachija, Marca i Érica Hurtada, Motohara Jonouchija, Katsa Kanaija. Uz razgovore Jonathana Rosenbauma s Abelom Ferrarom i Bélom Tarrom, kustos japanskog programa Go Hirasawa priprema Skype razgovor i video poruke Masaa Adachija. Program otvara tekstura žudnje u mitopoetskom vizionarskom filmu Marca Hurtada i politika umjetnika-gladnika Masaa Adachija.
Program su pripremili članovi stalnog kustoskog kolektiva Filmskih mutacija Nicole Brenez, Go Hirasawa, Jonathan Rosenbaum i Tanja Vrvilo u suradnji s autorima. Program o raslojavanju vremena čiji smo suvremenici, nadahnut je Agambenovim izlaganjem o suvremenicima ne samo našeg doba i onoga sada, nego i njegovih topičnih utopija u dokumentima prošlosti. Kako govoriti o politikama tijela i krajolika koje dolaze iz različitih vremena i s različitih mjesta, o evoluiranju filma u krajolike koji su povezani s figurom moći, kako je govorio posljednji filmski revolucionar-nadrealist Masao Adachi? Zaokuplja nas povijesna i estetička prisutnost tragedije i nasilje tragičke ironije u vremenu od poslije, revolucije u individualnoj svakodnevici, situacije prodora i ubrzanja na prolaznim mjestima bez budućnosti.
Najveći program ovogodišnjih Mutacija posvećen je kultnom redatelju američkog umjetničkog undergrounda Abelu Ferrari, prisutnosti tragedije, ustrajnosti moralne vizije i transgresijama negativnog u filmovima kao The Driller Killer (1979.), Ms .45 / a.k.a. Anđeo osvete (1981.), Djevojka iz kineske četvrti (1987.), Zli poručnik (1992.), Kradljivci tijela (1993.), Ovisnost (1995.) i post-dramskom filmu Pasolini iz 2014. godine. Abel Ferrara za publiku Filmskih mutacija donosi i film iznenađenja, njegovim riječima: "grubi šnit novog filma Live in France, to je film sa mnom i mojim muzičarima na turneji… moramo ga pustiti za rock and roll publiku, to je pravi rock and roll film.”
Nicole Brenez ističe tri esencijalne propozicije njegovog rada, koje se zrcale u cijelom programu: “1. Moderni film postoji kako bi se uhvatio u koštac sa suvremenim zlom; 2. Za razliku od filmaša koje zaokuplja slična koncepcija povijesti - po kojoj je jedina priča priča o zlu - Ferrara slijedi optimističku koncepciju, očuvavši time osjećaj tragedije. To daje poticaj razvoju likova koji su u pobuni, bilo političkoj (revolucionari) ili psihičkoj (veliki mučenici); 3. Tretman povijesnog zla zahtjeva inovaciju filmskih formi koje izražavaju ono nedopustivo u ponašanju, moralnosti, naraciji, slici, zvuku, a posebno u pogledu arhitektonskih i kompozicijskih zamisli. Ferrarin rad nastoji rasvijetliti temeljne elemente ove strukture koja je istodobno duševna i politička.”
Drugu liniju čine dva prijelomna filma Béle Tarra, prva očiglednost filmskog “tarrorizma” Obiteljsko gnijezdo (1979.), koju će zaplesti u 7 i pol sati paučjeg rada epske poeme Sotonskog tanga (1994.), o obiteljskim zmijskim leglima i kraju zajednice, cikličkoj priči o obećanju i prijevari, prema dvanaest epizoda romana Lászla Krasznahorkaija. Béla Tarr održat će u Zagrebu i masterclass o režijskoj poetici Satanskog tanga.
Go Hirasawa svojim filmskim programom vodi nas u kvart Shinjuku, epicentar tokijske umjetničke scene i političke groznice gdje su se tijekom 1960-ih gotovo svakodnevno organizirali prosvjedi. Premijerno se prikazuje Umjetnik u gladovanju (2015.) najnoviji film politike i estetike gladi japanskog filmaša-aktivista Masaa Adachija, slobodnu adaptaciju Kafkine pripovijesti Umjetnik u gladovanju, a tu su i njegov prvijenac, ujedno i prvi japanski eksperimentalni film Galaksija (1967.) te film biomoći Blokirana vagina (1963.). Arhipelag pustoši (1969.) eksperimentalna je nadrealna vizija Katsa Kanaija, a prikazuje se i Stanica Shinjuku i Najava Gewaltopije, dva kratka filma neo-dadaiste Motohara Jonouchija.
U epilogu je najava francuskog pjesnika, glazbenika, performera i filmaša Marca Hurtada, autora dvadesetak filmova, tridesetak albuma i više stotina koncertnih performansa s nizom umjetnika kao što su Alan Vega i Martin Rev (Suicide), Z'EV, Lydia Lunch, Gabi Delgabo (DAF), Genesis P. Orridge (Pyschic TV, Throbbing Gristle), Michael Gira (Swans), Marc Cunningham (Mars), Bachir Attar i Les Maîtres Musiciens de Jajouka... Kozmički film Marca Hurtada mobilnošću svjetlosti odgovara na fotogeniju fluida francuske povijesne avangarde. U panteističkoj ekstazi filmske poezije autor uvijek iznova prinosi svoje otvoreno tijelo, koje izvrnutom kožom upija i reflektira epsteinovsku lirozofiju svjetlosti i zvuka; a izdvajamo i njegove filmske suradnje sa spomenutim Alanom Vegom i njujorškim industrial duom Suicide.
Progam nasilje + utopija podsjeća nas na mutaciju povijesnog manifesta brazilskog Cinema Novo i Glaubera Roche o estetici gladi za film čija estetika i politika proizlaze iz golog života - u manifest o estetici sanjanja.
Smatrajte svoje želje stvarnošću!
Program Filmskih mutacija: X. Festivala nevidljivog filma organizira umjetnička organizacija Film-protufilm, u partnerskoj suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti, Kinom Europa i Kulturom promjene - MM centrom Studentskog centra u Zagrebu, Art-kinom Croatia u Rijeci, Austrijskim filmskim muzejom u Beču i Slovenskom kinotekom u Ljubljani. Program su podržali Hrvatski audiovizualni centar, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
