Putujuća izložba 'Odisej ponovno plovi', otvorena 5. svibnja, u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, označila je početak ovogodišnjega Europskog tjedna u Hrvatskoj i posjetitelje izravno uvela u europsko jezično bogatstvo i raznolikost čitanjem ulomaka iz Homerove 'Odiseje' na jezicima Europske unije (EU).
mjesto: Zagreb
Ulomke iz 5. pjevanja 'Odiseje' čitali su predstavnici veleposlanstava zemalja EU-a i studenti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na 20 europskih jezika, među kojima su bili i starogrčki i novogrčki jezik, te hrvatski kao 20. jezik na kojemu se danas čitalo.
Prijevodi Homerove 'Odiseje' na 24 službena jezika EU-a podastrti su javnosti na izložbi u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj čiji je voditelj Branko Baričević istaknuo kako je važno da upoznajemo bogatu europsku kulturu, u ovome slučaju posebice njezinu mediteransku dimenziju.
U pozdravnim riječima grčka veleposlanica Eleni Gerokostopoulou, čija zemlja trenutačno predsjeda Europskom unijom, podsjetila je na izazove s kojima se suočava njezina zemlja u obnašanju te zahtjeve dužnosti, kao i na teške okolnosti u kojima je preuzela predsjedanje.
Izložba je popraćena i svjedočanstvom o prvome prijevodu 'Odiseje' u Hrvatskoj, a riječ je o izloženom primjeru prijevoda 'Odiseje' na latinski jezik iz pera Dubrovčanina Bernarda Zamanje, tiskanom u Sieni 1777. godine koji se čuva u zbirci 'Rara' zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta.
Posjetitelji su mogli saznati da za čitanje nije slučajno izabrano baš 5. pjevanje 'Odiseje' jer ono pripovijeda o tomu kako se nimfa Kalipsa, kći Atlantova, zaljubila u Odiseja i sedam godina ga zadržavala na otoku Ogigiji dok ga nije po Zeusovu nalogu morala pustiti, a mnogi istraživači smatraju da je čarobna Ogigija baš hrvatski otok Mljet.
Kako ističu organizatori, zagrebačka izložba tek je prva postaja novoga putovanja vječnoga lutalice Odiseja koja će ga odvesti i u Pariz, Ljubljanu, Rim, Budimpeštu, Beč, Bukurešt, Tallinn, a nakon toga napokon će se vratiti u rodnu Grčku.
Potankosti o Homerovoj 'Odiseji' i njezinu Zamanjinu prijevodu s nazočnima podijelila je Petra Šoštarić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Tako je podsjetila da je Zamanja, obrazovan u isusovačkome kolegiju u rodnome Dubrovniku, obrazovanje nastavio u Rimu gdje su mu predavali njegovi sugrađani Ruđer Bošković i Rajmund Kunić s kojim je Zamanja dijelio afinitet prema prevođenju s grčkoga na latinski. Kunić i Zamanja pripadali su književnom društvu 'Academia Arcadia', a na njihov prevodilački rad utjecao je rimski pjesnik Vergilije.
Šoštarić je spomenula da se tekst Zamanjina prijevoda 'Odiseje' trenutačno obrađuje u sklopu projekta Hrvatska neolatinistička epika na Odsjeku za klasičnu filologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
Za nazočne je bilo organizirao i malo natjecanje u prepoznavanju 20 europskih jezika na kojima je danas čitana 'Odiseja', a pobjednik je bio mladić koji je prepoznao 18 od 20 jezika na kojima se čitalo.
(Hina)
