U Rijeci, u petak, 10. prosinca, na Dan ljudskih prava, u 20 sati, u K.U.N.S. Galeriji O.K, otvara se izložba riječkih keramičarki Elde Čekade i Vere Gambar Miščević pod nazivom Dvije Alise: 'Sa štitom ili na štitu'.
vrijeme: 10.12.2010. 20,00
mjesto: Rijeka, Galerija O.K., Franje Račkoga 24a
- 10. prosinca 1948. godine – dan kada je Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila i proglasila Opću deklaraciju UN-a o ljudskim pravima.
U Općoj deklaraciji, između ostaloga, piše:
'Budući da je bitno da prava čovjeka budu zaštićena vladavinom prava, da čovjek ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja…
Član 1: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
Član 8: Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su mu dodijeljena u Ustavu ili zakonu…“
Dvije su riječke keramičarke Elda Čekada i Vera Gambar Miščević koncipirale zajedničku izložbu svojih keramičarskih radova. Koncepcija ove izložbe proizašla je iz odnosa nekoliko komponenti. Prva, radovi Elde Čekada su varijacije arhaičkih štitova i lule. Drugu komponentu čine radovi Vere Gambar Miščević - interpretacija prahistorijskih šiljaka koplja, trokuti i promatrači. Treća komponenta jest koncept: poimanje ideje zlo, dobro, glupo, dođe-ti-na-isto. Četvrta: koncept - povijest govori, danas šuti.
Zajednica izložaka - štita i koplja, obrane i napada, blokiranja i ranjavanja, gledanja i nečinjenja, sve je prisutna. Pohranjivanje svih tih obrambeno-ubilačkih artefakata u prostor muzeja, u mreže trgovanja i u prostor uma konstantno je. Ubija se na svaki način (vidi koplje) zbog moći, zbog zlata (čitaj novca, teritorija)…Uvijek se netko brani (vidi štit). Uvijek netko samo gleda (vidi promatrača). Uvijek se mnogi trude poboljšati Svijet (vidi Rosa Luxemburg). U konačnici svi popuše (vidi lulu).
Dakle izlažemo stvari na temu koja je vječna; rat nas prati od samih početaka, zloća i ljudska glupost također i nemamo jamstva da će sve to neke buduće generacije izbjeći. 'Stoga neka svatko s bolom razmotri ta zla što su tako golema, tako užasna, tako divljačna,' poziva nas sveti Augustin. 'Tko god ta zla trpi bez bola u duši, još je mnogo bjedniji …jer je izgubio svako ljudsko čuvstvo', zaključuje on.
'Sa štitom ili na štitu' spartanski je pozdrav ratnicima - Može se prevesti na više načina - . ili se vrati kao pobjednik ili pogini/ vrati se sa štitom ili na štitu, ali nikako bez štita. Naši bi štitovi danas trebali biti prihvaćanje i poštovanje svim borcima za pravo na dostojan život, prihvaćanje i poštovanje i provođenje deklaracija Ujedinjenih naroda kad ih već imamo. Naše bi koplje trebalo biti pravedna osuda nasilnika svih vrsta.
Od 1948. godine imamo Opću deklaraciju o pravima čovjeka – da li netko to uopće još zna?
Rosa Luxemburg (Zamošće, Poljska, 5. ožujka 1871. - Berlin, 15. siječnja 1919.), njemačka i poljska političarka, društvena teoretičarka i ekonomistica Rosa Luxemburg (1871. - 1919.) filozofkinja, ekonomistica, teoretičarka marksizma, aktivistkinja i pacifistica bila je na čelu radničkog pokreta u Poljskoj i Njemačkoj. Članica njemačke Social-demokratske partije s kojom se razilazi nakon što su socijaldemokrati podržali sudjelovanje Njemačke u Prvom svjetskom ratu. Osim što se borila za radnička prava, Rosa Luksenburg organizirala je i brojne antiratne demonstracije u predratnoj Njemačkoj zbog čega je više puta bila zatvarana, a na kraju i ubijena. (
www.crnakutija.babe.hr)
Elda Čekada keramičarka iz Rijeke, keramikom se bavi dugi niz godina, izlagala je u zemlji i inozemstvu, članica 'Interinove', keramičarskog udruženja.
Vera Gambar Miščević 'keramičarka iz Rijeke, keramikom se bavi dugi niz godina, izlagala je u zemlji i inozemstvu, članica 'Interinove' i 'Kerameikona'.
