vrijeme: 23.01.2012. u 18 sati
mjesto: Zagreb, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5
Knjiga Deset drskih studija (o književnim pitanjima, pojavnostima i sudbinama) donosi, kako je samim naslovom najavljeno, deset priloga obilježenih "drskim" pristupom, što predstavlja primjenu novoga kuta gledanja na književne pojave i autore koji su dosad bili sagledani s raznih stajališta, više ili manje uvriježenih, u povijesti(ma) hrvatske književnosti ili književnokomparatističkih pregleda u kojima je domaća književnost bila jednim od predmeta. Autorica polazi od zahtjeva za nužnim revidiranjem starih odnosno starijih književnih (ne)vrijednosti u novim razdobljima i drukčijim (izvan)književnim okolnostima praćenih novim svjetonazorima, ideologijama te izmjenama – kao i njihovim tumačenjima – u žanrovima pa i funkciji književnosti. "Ona osporava ideologizacijski model interpretacije, bitno osvježava interpretaciju, pomno čitanje, povratak u estetiku teksta kao jedini smisao bavljenja estetikom – jer je to presudni humanistički zahvat.“ (Goran Rem)
Riječ je o književnokomparatističkom nizu priloga od kojih se neki bave pojavnostima što dovode u vezu prošlost i sadanji književnoproizvodni odnosno književnostvaralački trenutak, kako u stranim književnostima tako u hrvatskoj književnosti: pritom se suočavaju i uspoređuju razdoblja u povijesti književnosti (npr. renesansa, konac XVIII. st. ili početak XX. st.) sa suvremenim duhovnim ozračjem te pronalaze – u raznim i raznovrsnim intelektualnim parametrima, svjetonazorima te refleksijama/ recepcijama književnih tekstova – sličnosti, dodirne točke i različitosti.
Studije je ovdje uputno promatrati i tumačiti kao pojedinačne priloge – unutar iste knjige – koji su objedinjeni istovjetnim "drskim" stavom i polazištem. Dio studija čine monografske interpretacije u kojima se obrađuje opus pojedinog autora dosad (po sudu autorice) pristrano shvaćan i veličan (npr. studija o Albertu Fortisu) ili pak marginaliziran odnosno posve književnovrednovateljski, teorijski, teatrološki i književnopovijesno zapostavljen (primjerice, studije o Tonču Petrasovu Maroviću, Ivanu Kušanu – pa i čitavom nizu drugih domaćih dramatičara, potom o Simi Mraoviću, Tomi Bebiću itd.).
Osim toga, u nekim slučajevima autorica predlaže ocjene i rješenja koji su primjenjivi u književnoj pa i društvenoj praksi: izrazit primjer tomu može biti studija o spomenutom Fortisu, ali izravno ili posredno – svi tekstovi.
Helena Peričić - komparatist književnosti, teatrologinja i spisateljica – redovita je profesorica na Sveučilištu u Zadru te suradnica na drugim domaćim i stranim sveučilištima. Za sobom ima prethodno objavljenih deset znanstvenih i literarnih knjiga (npr. Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj kritici 1914-1941, Tekst, izvedba, odjek, Domnana i bijele ovce, O riđanu, Petru i Pavlu) te oko dvije stotine znanstvenih, stručnih kao i publicističkih odnosno književnih radova. Članica je brojnih domaćih i stranih profesionalnih odnosno stvaralačkih udruga.
Iz recenzija
