U četvrtak, 5. lipnja, u Galeriji SC, s početkom u 20 sati, u sklopu projekta 'Oni dolaze', otvara se izložba Grgura Akrapa nazvana 'Mjerenje svijeta'. Izložba ostaje otvorena do 12. lipnja.
vrijeme: 05.06.2014.
mjesto: Zagreb; Galerija SC, Savska 25
Otkako ih je Ptolomej ucrtao na 27 karata prvog atlasa svijeta, zemljopisne dužine i širine definiraju naš pogled na svijet. U tu je knjigu ovaj drevni kartograf i astronom, abecednim redom upisao kazalo imena svih mjesta koje je poznavao, uzimajući slobodu postavljanja početnog meridijana gdje god želi. Baš poput Ptolomeja, Grgur Akrap prikuplja, pohranjuje i prerađuje prostorne informacije, ali ih pretvara u vlastitu kartografiju. Tako nastaju različiti kartografski prikazi kojima dokumentira nepregledna prostranstva našeg postojanja.
Kreće na putovanja pri čemu materijalizira nepoznate i daleke svjetove koji ga zaokupljaju i privlače. Dotiče te kartama definira uhvaćene trenutke sadašnjosti koje svjesno izdvaja iz njihovog konteksta pritom upisujući vlastiti. Izbjegavajući doslovnost definicije samih karata kao neophodnog pomoćnog alata za definiranje, objašnjavanje i navigaciju po čitavom svijetu, Grgur Akrap ih transformira u umjetnički kontekst. Zemljovidi tako gube svoju pojedinačnu konkretnost i referentnost te postaju apstraktne slike u kojima autor propituje izazove u načinima njihova prikazivanja.
Na formatima minijaturnih, kao i velikih dimenzija, autor zahvaća razlomljene djeliće, već fragmentirane cjeline time sugerirajući nemogućnost njihovog cjelovitog prostornog sagledavanja. Akrapov imaginarij mozaičnih svjetova u malom, jednako kao i onaj pojedinačnih velikih platna, magnetično uvlači u svoje novo osmišljene prostore. Likovni abecedarij kartografske ikonografije ponegdje uključuje i legende koje ne pojašnjavaju prikazano, već - upravo suprotno - podvlače nemoguće odgonetavanje. Nečitljivost legendi kontrastira našoj predodžbi stvarnosti i njezinom pravom sadržaju.
Slojevitost slikanja u kojoj je vidljiv potez, pridonosi hermetičnosti prikaza dubina i daljina prirodnih tvorevina. Akrapovo mjerenje i mapiranje svijeta podrazumijeva korištenje prikaza prostora kao metafore za vrijeme u kojemu smo zatečeni. Ono je od pamtivijeka nepredvidivo i nečitljivo, ali vječno. Zjapi u toj tišini, prožima prostranstva i fascinira svojom neshvatljivošću i trajanjem. Pretvorba prostorne stvarnosti u vremensku vizualnu dimenziju naglašava ljudsku ograničenost i podčinjenost većoj cjelini čiji smo plod, ali ne i svrha. Kriptirani atlasi i mape Grgura Akrapa, s upisom vremena, čekaju trajno na nove pokušaje njihova iščitavanja.
Meridijani, paralele, obratnice zemljopisnih širina i dužina posjeduju vlastita značenja dajući prepoznatljiv potpis osebujnoj topografiji i horografiji materijaliziranoj u Akrapovim djelima. Mjerenjem svijeta otvara se tako tema neizvjesnog putovanja unedogled iz nepredvidive stvarnosti u nepoznate daljine. Marijana Paula Ferenčić
