U četvrtak, 4. srpnja, u 12 sati, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, otvara se izložba 'Europski Krleža', na kojoj se predstavljaju Krležina djela iz njegove rukopisne ostavštine, pohranjene u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, te brojni prijevodi njegovih književnih tekstova iz Zbirke inozemne Croatice. Izložba se može razgledati do 7. srpnja.
vrijeme: 04.07.2013. 12,00
mjesto: Zagreb; Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatske bratske zajednice 4
Izložba Europski Krleža dio je Festivala Miroslav Krleža, koji uz obilježavanje 120. obljetnice Krležina rođenja nastoji uspostaviti plodan dijalog s Autorom te donijeti nova čitanja njegovih uvijek aktualnih tekstova. Zemlje partneri ovogodišnjeg Festivala su Mađarska, Srbija i Slovenija.
Na svečanom otvorenju izložbe Europski Krleža govorit će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dunja Seiter-Šverko, voditeljica zbirke Inozemne Croatice dr. sc. Željka Lovrenčić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga dr. sc. Ivan Kosić te mr. sc. Velimir Visković, priznati krležolog, glavni urednik Krležijane, enciklopedije o Miroslavu Krleži. Autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, Goran Matović, čitat će ulomke Krležinih tekstova prema vlastitom umjetničkom odabiru.
Miroslav Krleža jedan je od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih književnika svih vremena. Sadašnji trenutak, obilježen europskom perspektivom Hrvatske, vraća nas Krleži kao autoru i motivira da u njegovu izrazito velikom umjetničkom opusu tražimo i iznova iščitavamo tekstove vezane uz europske teme. Neosporna širina Krležina intelektualnog interesa rezultirala je naime velikim brojem tekstova o europskim umjetnicima i europskoj književnosti, aktualnim društvenim i političkim zbivanjima Europe njegova vremena.
Književna djela koja će biti izložena u glavnom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svjedočanstvo su Krležinih europskih horizonata – poput eseja Evropa danas, O nemirima današnje njemačke lirike, tekstova o Georgeu Bernardu Shawu, T. S. Eliotu, Paulu Valéryju; zbirke putopisa, eseja i studija Izlet u Rusiju i mnogih drugih. Brojni prijevodi Krležinih djela pak potvrđuju da je Miroslav Krleža jedan od najprevođenijih hrvatskih književnika. Od prijevoda svakako treba izdvojiti Povratak Filipa Latinovicza, prvi hrvatski cjeloviti moderni roman, koji se osim na hrvatskom može čitati i na engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, mađarskom, švedskom, češkom, slovačkom i drugim jezicima, kao i prepjeve Balada Petrice Kerempuha, te osobite pjesničke zbirke u hrvatskoj književnosti, u čijim su se prijevodima okušali Mađari, Francuzi, Talijani i mnogi drugi.
