Etnološki prikaz iločkog područja - hrvatski dio Srijema

Muzeološka koncepcija stalnog postava teme 'Etnološki prikaz iločkog područja', autora mr.sc. Maria Beusana, a uz ostvarenu suradnju s Etnografskim muzejom iz Zagreba uvažava posebnosti muzejskog prostora u dvorcu Odescalchi koji je spomenik hrvatske kulturne baštine.

Oblikovanje izložbenog prostora i njegova adaptacija za muzejsku funkciju, odnosno predviđeni etnološki prikaz, provedeni su tako da je istodobno omogućena i prezentacija vrlo atraktivne krovne konstrukcije dvorskog tavana. Vidljiva geometrija središnjih stupova s pravilnim ritmom poprečnih greda i trokutastih vezova odredila je artikulaciju i nizanje izložbenih odjeljaka, jednako kao i formiranje središnje dvostrane komunikacijske površine kojom se ostvaruje kružni tok posjetitelja.

Muzeološka koncepcija je razvijena temeljem raspoložive građe iz fundusa Muzeja grada Iloka, uz provedene nove otkupe dijelova građe koji su nedostajali i temeljem tekstova koje su napisali stručnjaci iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, a koji su građu stručno obradili, klasificirali i izvršili konačni odabir predmeta za postav. Nakon provedenih iscrpnih konzultacija postavljen je sadržajni okvir za prezentaciju glavne teme i definirane su pojedinačne izložbene teme u prezentacijskom slijedu.

Izložbena dvorana ima tlocrt oblika izduženog pravokutnika sa središnjim nizom od pe drvenih stupova. Predloženim promišljenim slijedom izložbenih tema, grupiranjem izložaka unutar tematskih cjelina, te aktiviranjem njihovih međuodnosa i simboličkih konotacija uz korištenje inscenacijskih tehnika u oblikovanju postava (od ciljanih uprizorenja do akcentualizacije pojedinih važnih artefakata) razvila se iscrpna prostorna priča. Ona obuhvaća duhovne, kulturne i materijalne dimenzije života u ruralnom prostoru hrvatskog dijela Srijema. Želja je bila stvoriti što izvorniju sliku svih segmenata života i svakodnevnih aktivnosti.

Jedan od ciljeva muzeološke koncepcije je isticanje posebnosti koje karakteriziraju iločko područje kao hrvatski dio Srijema. Posebno se ističe nedvojbena prisutnost multikulturalnih konotacija, obzirom na značajan udio slovačkog etnikuma. Upravo to predstavlja zdravu podlogu za ostvarenje prezentacije iznimno živopisnog izvornog etnografskog ozračja ovog područja s namjerom da posjetitelji dožive ispoštivanu raznolikost, unutar istinskog iskazivanja impresivnog zajedništva, da osjete ukupno bogatstvo i snagu stvarnog života, kao i njegove neraskidive veze s predivnim iločkim prirodnim okružjem.

Početkom 1998. stručnom i financijskom potporom i u koordinaciji Ministarstva kulture RH počinje provedba programa revizije cjelokupnog fundusa Muzeja grada Iloka. Muzejski dokumentacijski centar imenuje se voditeljem ove teme kao koordinator rada više od 20 stručnih suradnika iz 9 muzeja (Arheološki muzej u Zagrebu; Etnografski muzej, Zagreb; Muzej Mimara; Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb; Hrvatski povijesni muzej, Zagreb; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb; Muzej Slavonije Osijek; Galerija likovnih umjetnosti Osijek; Hrvatski školski muzej, Zagreb) i Hrvatski memorijaln-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

Od 2005. godine uz sva višeslojna restauratorska, konzervatorska i arheološka istraživanja, te  obnova dvorca, i muzejski postav dio je projekta "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedol", koji financiraju Vlada Republike Hrvatske i Razvojna banka Vijeća Europe.

Koordinator je toga projekta Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a projektom predsjeda Vijeće na čijem je čelu ministar kulture, te Uprava projekta, kojoj je direktorica mr.sc. Branka Šulc, ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Ministarstva kulture RH.

Realizacija muzeološke teme Etnološki prikaz iločkog područja-hrvatski dio Srijema ostvarena je suradnjom Muzeja grada Iloka i Etnografskog muzeja, Zagreb.
Više o muzeološkoj temi - ovdje.