Nakon što je prije četiri godine objavio roman 'Rođeni u nedjelju' Ingmara Bergmana, nakladnik Disput je upravo objavio drugu knjigu njegove autobiografsko-romaneskne trilogije – roman 'Povjerljivi razgovori'.
vrijeme: 11.03.2022. -
mjesto: Zagreb
Za razliku od prvoga dijela trilogije, u kojemu se veliki švedski režiser i pisac prisjeća bolnog odrastanja uz autoritarnog oca, u romanu
"Povjerljivi razgovori" dojmljivo secira majčin preljub, o kojemu je saznao tek u svojoj starosti, pronašavši njene dnevničke zabilješke. Tema i ovog romana su dakle brak i bračni problemi, to jest nevjera kao opsesivni motiv Bergmanova ukupna, posebice filmskog stvaralaštva.
U središtu "Povjerljivih razgovora" Bergmanova je dakle majka Anna, žena jakog duha koja je svog supruga, luteranskog pastora, gotovo od samog početka njihova braka doživljavala udaljenim i odbojnim. U ovom fikcionaliziranom, emocijama prožetom prikazu majčine odluke da stupi u ljubavničku vezu i posljedicā koje je ona sa sobom donijela autor ispreda dirljivu, sasvim intimnu priču o ljubavi i krivnji. Djelo je strukturirao kao niz razgovora glavne protagonistice licem u lice sa svećenikom, suprugom, majkom, ljubavnikom i najboljom prijateljicom, u kojima im se ona razotkriva, povjerava, priznaje im svoju krivnju ili od njih traži savjet i oprost. Razgovori se ne nižu kronološki, nego tako da naizmjence otkrivaju sloj po sloj majčina preljuba i njegovih uzroka, koje autor dubinski nalazi u odgoju svojih roditelja, u njihovu isforsiranom braku i potom u dugogodišnjem trpljenju napetih međusobnih odnosa.
Na osnovi toga jednostavnog i naoko konvencionalnog sižea Bergman proniče u mnoštvo univerzalnih i neprolazno relevantnih tema: od unutarnjeg razdora osobe koju glas savjesti s jedne strane zove u polje nesputane slobode, a s druge veže uz obitelj i prihvaćanje obveze podizanja svoje djece, preko međuodnosa toga unutarnjega glasa s konvencijama što ih nameću vjerski odgoj, očekivanja roditelja i uvriježena stajališta o primjerenoj ulozi žene, sve do sumnje u to da grešnik u Bogu može naći utjehu i razumijevanje.
Po romanu je 1996. snimljen istoimeni film u režiji Liv Ullmann, a scenarij je potpisao sam Bergman.
Roman je sa švedskoga prevela Elizabeta Vrbančić, a objavljen je u Disputovoj biblioteci "Kaleidoskop".
