U godini u kojoj slavi svoju 90. obljetnicu Galerija umjetnina započinje svoj izložbeni program kritičkom retrospektivom velikana hrvatskog slikarstva Jerolima Miše. Izložba je realizirana u suradnji Modernom galerijom – nacionalnim muzejom moderne umjetnosti u Zagrebu, u kojem je bila postavljena tijekom prosinca i siječnja, a organizirana je u povodu 130. obljetnice rođenja i 50 godina smrti ovog istaknutog hrvatskog slikara.
vrijeme: 11.02.2021.
mjesto: Galerija umjetnina, Split
Izložba pod nazivom
Jerolim Miše: od buntovnika do barda po autorskom konceptu dr.sc. Ane Šeparović donosi fenomenološki i problemski prikaz opusa kojeg predstavlja kroz karakteristične tematske odnosno idejne cjeline. Kako se Miše iskušao u raznovrsnim medijima i žanrovima: slikarstvu, grafičkom dizajnu, likovnoj kritici i književnosti, umjetnine su na izložbi popraćene njegovim tekstovima, kao i tekstovima njegovih suvremenika. Na taj su način istaknute brojne silnice – povijesni, politički i društveni kontekst, intelektualni i duhovni horizont, ideologemi i ukus vremena – koje su se prelamale u njegovim djelima i koje nam otkrivaju iznimnu slojevitost ovog vrlo kompleksnog opusa. Izložba predstavlja izbor djela iz svih razdoblja: od 1910-ih kada se kao mladi slikar predstavlja kao buntovnik koji ruši stare naslijeđene vrijednosti, sve do poslijeratnog razdoblja kada postaje dio likovnog establišmenta – bard, koji još za života stječe kanonsko mjesto unutar hrvatske likovne umjetnosti.
Postav izložbe objedinjuje preko 100 umjetnikovih slika i crteža, najvećim dijelom iz zbirki Moderne galerije i Galerije umjetnina Split, ali i iz brojnih hrvatskih muzejskih institucija te javnih i privatnih kolekcija. Izložba je popraćena opsežnim katalogom koji je objavljen u suizdavaštvu oba muzeja, a koji je uredila Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Moderne galerije.
Jerolim Miše rođen je 25. rujna 1890. godine u Splitu gdje je završio osnovnu školu (1900.) i realnu gimnaziju (1908.) Od 1908. do 1909. je pohađao Graditeljsku, zanatlijsku i umjetničku školu u Splitu, a od 1910. slikarski odjel Otona Ivekovića na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, iz koje je 1911. godine izbačen. Nastavlja studij 1912. godine na
Istituto di Belle Arti u Rimu, gdje se politički aktivira u krugu oko Ivana Meštrovića i projugoslavenski orijentirane dalmatinske omladine. Nakon što 1913. godine neko vrijeme provodi na umjetničkoj akademiji u Firenci, 1914. se vraća u Split, gdje održava svoju prvu samostalnu izložbu. Ratne godine (1915. – 1917.) provodi u austrijskoj vojsci u tzv. lakoj službi u Glini bez dodira s ratištem. Od 1917. do 1920. godine radi kao pomoćni učitelj crtanja na Privremenoj maloj realnoj gimnaziji u Krapini. Godine 1919. studijski putuje u Beč, postaje članom Društva umjetnosti i ženi se za Anku Malešević iz obitelji dubrovačkih političara Čingrija. Od 1920. do 1923. godine radio je kao pomoćni učitelj crtanja na realnoj gimnaziji u Brodu (Slavonski Brod). Nastavlja raditi kao nastavnik crtanja na Kraljevskoj zemaljskoj obrtnoj školi u Zagrebu, a od 1925. do 1938. kao nastavnik crtanja na Kraljevskoj prvoj ženskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu. 1938. seli u Beograd gdje radi kao profesor na novoosnovanoj Umetničkoj akademiji u Beogradu do 1940. Godine 1941. se vraća u Zagreb gdje prvo radi kao crtač u Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu (HIBZ), a 1943. godine postaje profesor na zagrebačkoj akademiji likovnih umjetnosti gdje radi do umirovljenja 1961. godine. Član je Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU): dopisni od 1952. i redoviti od 1961. te tajnik VII. odjela za likovne umjetnosti JAZU (1955. – 1966.). Dobitnik je Nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo 1969. Umro je u Splitu 14. rujna 1970. i sahranjen je na groblju Lovrinac.
U šest desetljeća intenzivne djelatnosti istaknuo se kao slikar i likovni kritičar, a iskušao se i u književnosti i grafičkom oblikovanju. Djela su mu izlagana na više od trideset samostalnih izložbi (24 za života i 9 posthumnih), a svoju posljednju samostalnu izložbu organiziranu za života imao je upravo u Galeriji umjetnina. Izlagao je i kao član značajnih umjetničkih skupina: bio je aktivan na izložbama Proljetnoga salona (1916. – 1922.), Grupe nezavisnih (1921. – 1927.) i Grupe trojice (1930. – 1935.), te na više od dvije stotine skupnih izložbi.
Autorica izložbe: dr.sc. Ana Šeparović
Opširnije
S obzirom na epidemiološku situaciju svečanog otvorenja izložbe za javnost neće biti, već se izložba može pogledati od 11. veljače do 28. ožujka u radno vrijeme Galerije umjetnina.
Radno vrijeme Galerije umjetnina za posjetitelje: utorak – petak 10 – 18, subota - nedjelja 10 – 14, ponedjeljkom i blagdanima zatvoreno.
