izložba, konferencija, znanstveni skup

Sveta mjesta starih Zagrepčana


vrijeme: 03.12.2015. - 31.01.2016.
mjesto: Muzej grada Zagreba, Opatička 20

Izložba 'Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću' otvara se u četvrtak, 3. prosinca 2015. u 14 sati, u Muzeju grada Zagreba. Izložbi će prethoditi stručni skup naslovljen 'Hodočašća – europske poveznice'.

Od najranijih vremena u kojima je čovjek počeo propitivati svijet oko sebe te kao smisleno biće tražiti svrsishodnost bitka – vjerovanja u natprirodno i duhovno dio su svake civilizacije. Ona su hrabrila, snažila, tješila i, prije svega, pružala nadu. Nadanja u „bolje sutra“, u ozdravljenje, u vječni život, u pobjedu..., dio su ljudskog habitusa. Kako je u vjerovanjima riječ o imaginarnim te običnom čovjeku teško razumljivim pojmovima i simbolima, svaka civilizacija imala je njihove tumače. Oni utemeljuju, čuvaju i šire ta vjerovanja na kultnim mjestima povezanim s događajima na kojima se kult zasniva. Stoga je svaki odlazak na takvo mjesto svojevrsno hodočašće.

Izložba Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću krajnji je rezultat trogodišnjeg projekta Hodočašća - europske poveznice financiranog sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ona se zasniva na činjenici da smo s dvije zagrebačke povijesne lokacije – Dolac i Remete – imali sreću baštiniti 210 primjeraka religijskih medaljica, od kojih je njih sedamdesetak tijekom 17. i 18. stoljeća donešeno u Zagreb iz 22 europska hodočasnička odredišta. Podatak da su među njima 22 marijanska svetišta, uz činjenicu da je u Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici tada postojalo mnoštvo mjesta gdje se Marija častila, rječito govori o omiljenosti kulta Blažene Djevice Marije među tadašnjim stanovništvom.

Od 15. stoljeća pa do danas, religijske medaljice su omiljeni predmet iskazivanja pobožnosti. Iz te grupe nabožnih predmeta izdvajaju se medaljice izrađivane za pojedina svetišta te njih nazivamo hodočasničke. One na licu ili naličju sadrže prikaze sveca, milosnog kipa ili slike koje vjernici časte u nekom svetištu. Na temelju njih moguće je prepoznati u koja su svetišta hodočastili, u našemu primjeru, stanovnici današnjega zagrebačkog područja tijekom 17. i 18. stoljeća. One nam govore o mjestima koja su ti hodočasnici pohodili kako bi svjedočili, produbili te pročistili svoju vjeru i štovanje.
U Remetama su medaljice pronađene u grobovima pored crkve u koja su tijekom 17. i 18. stoljeća pokapani žitelji tadašnjeg pavlinskog samostana, ali i njegovi dobročinitelji. Preostale medaljice pronađene su početkom 20. stoljeća u kripti crkve sv. Marije na zagrebačkom Dolcu.

Izložba je zamišljena kao svojevrsna karta Europe na kojoj valjkasti postamenti tlocrtno simboliziraju točku, odnosno, poziciju hodočasničkog odredišta na geografskoj karti. Na svakome od valjaka preko fotografija i tekstova ekspliciraju se najznačajniji podaci o pojedinom svetištu pa se na izložbi, primjerice, može vidjeti oltar iz Sonntagberga, slikovni prikaz legende o čudu koje se desilo zagovorom Marije na današnjoj Svetoj Gori kod Nove Gorice, ili milosni kip Marije iz Marije Bistrice. Svako od hodočasničkih odredišta argumentirano je medaljicom donešenom iz njega, a zemljopisna karta s označenim mjestima hodočašćenja, svojevrsna je sublimacija izloženog sadržaja.

Autor izložbe je Boris Mašić, muzejski savjetnik.

Na dan otvorenja izložbe, 3. prosinca 2015. godine, na stručnom skupu naslovljenom 'Hodočašća – europske poveznice' bit će tematizirana povijest hodočašća, kulturološki učinci hodočašćenja, povijesni izvori za proučavanje toga fenomena te usporedbe zagrebačkih sa slovenskim hodočasničkim odredištima 17. i 18. stoljeća. Stručni skup počet će u 10:30 sati (MGZ). Izlagat će dr. sc. Zoran Ladić, dr. sc. Ana Azinović Bebek, mr. Darko Knez i Branka Molnar, a skup će moderirati dr. sc. Ivan Mirnik.
 

(D.H.F., 27.11.2015)

Tagovi: izložba, skup