Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća uručene su u četvrtak u Zagrebu Marku Kralju i Branki Salopek Sondi za područje prirodnih znanosti i matematike, Ani Kovačević za područje filoloških znanosti, Maji Valić za medicinu, Nikoli Đuretiću za književnost, Damiru Fabijaniću za likovne umjetnosti, Vjeri Katalinić za glazbenu umjetnost, te Ivi Alfireviću za područje tehničkih znanosti.
vrijeme: 27.04.2017.
mjesto: Zagreb
Nagrade su laureatima uručene na svečanoj sjednici upriličenoj u povodu Dana Hrvatske akademije, koji se obilježava 29. travnja, u atriju palače HAZU-a, gdje se okupljenima uvodno obratio predsjednik Zvonko Kusić.
Istaknuo je kako je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske, čija je uloga promicanje najviših vrijednosti nacije nadilazeći svaku ideologiju i pristranost.
Jedna od glavnih uloga Akademije je čuvanje identiteta i predstavljanje države i nacije – Akademija mora na neki način naciji osigurati pouzdan pristup svim izazovima u društvu i mora biti kao takva prepoznata, napomenuo je Kusić, ocijenivši kako se čini da se u današnje vrijeme najviše dosad približila tome cilju.
"Naime nikad dosad Akademija nije jasnije artikulirala svoje stavove o gotovo svim važnim i temeljnim pitanjima društva i države. Na taj način Akademija utječe kao kolektiv društvenih zbivanja i ona na neki način dijeli sudbinu društva", rekao je.
Akademija se pritom drži principa da nikada ne kritizira ukoliko ne može predložiti realno rješenje određenog problema, a sve više teži preuzimanju inicijative umjesto da tek reagira na pojave, istaknuo je.
HAZU danas okuplja 143 redovita člana, 89 suradnika članova, te 129 dopisnih članova; radi u devet razreda, 18 je znanstvenih vijeća, te 22 odbora, a ima i sedam muzeja.
Predsjednik HAZU-a izrazio je posebno zadovoljstvo što su se među ovogodišnjim dobitnicima Akademijinih nagrada za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća našli mnogi mladi znanstvenici, te što među njima ima i jako puno žena.
"To je vrlo važno jer se ta nagrada dosad pozicionirala kao jedna od najuglednijih nagrada. Ona je na neki način priznanje, ali i poticaj, ne samo nagrađenima nego i društvu, jer ona valorizira stvarne vrijednosti. U društvu zahvaćenom relativizacijom sustava vrijednosti, ovakve nagrade koje uživaju veliki ugled vrlo su bitne, jer na neki način predstavljaju stav Akademije da društvo mora cijeniti znanost i umjetnost", poručio je Kusić.
Za područje prirodnih znanosti i matematike dodijeljene su dvije nagrade, i to Marku Kralju za niz radova koji se mogu objediniti pod zajedničkim nazivom "Istraživanja kemijski i strukturno modificiranog kvazi-slobodnostojećeg epitaksijalnog grafena", o čemu je u posljednjih pet godina objavio 14 radova u časopisima visokog faktora utjecaja; te Branki Salopek Sondi za niz radova koji se mogu objediniti pod zajedničkim nazivom "Funkcija, regulacija i moguća primjena biljnih bioaktivnih molekula".
Svojim istraživanjima Salopek Sondi dala, je "osim niza novih i vrhunskih fundamentalnih rezultata, i mogućnost njihove primjene u agronomiji, biotehnologiji te prehrambenoj i farmaceutskoj industriji", obrazloženje je Odbora za nagrade.
Nagrada za medicinske znanosti pripala je Maji Valić, za rad "Intermittent hypercapnia-induced phrenic long-term depression in revealed after serotonin receptor blockade with methysergide in anaesthetized rats", objavljen u časopisu Experimental Physiology, koji sadrži znanstveno otkriće koje "pruža nove spoznaje o tome kako receptori za serotonin moduliraju respiratornu plastičnost izazivanjem dugotrajne depresije freničkog živca u stanju hiperkapnije anesteziranih životinja".
Ana Kovačević nagradu za područje filoloških znanosti dobila je za djelo "Negacija od čestice do teksta – Usporedna i povijesna raščlamba negacije u hrvatskoglagoljskoj pismenosti", koje je ocijenjeno kao "jedan od uspješnih uzleta hrvatske paleoslavistike i hrvatske filologije općenito".
Nikoli Đuretiću nagradu za područje književnosti donijela je knjiga "Posljednja predaja", koju krasi "visoka kvaliteta stila, kompozicije i karakterizacije, te snažnog literarnog doživljaja".
Za područje likovnih umjetnosti nagradu je dobio fotograf Damir Fabijanić, koji se "u trideset godina profesionalnoga rada istaknuo u svim područjima fotografije – od arhitekture, pejzaža, turizma i portreta sve do socijalne fotografije i gastronomije". Nagradu mu je donijela izložba "Dubrovnik – Ville illustre, classée au patrimoine mondial de l'UNESCO", održana u Rueilu od 6. rujna do 1. listopada 2016.
Vjeri Katalinić pripala je nagrada za područje glazbene umjetnosti za dvojezično hrvatsko-englesko izdanje "Sorkočevići: dubrovački plemići i glazbenici", u kojemu "autorica promatra Sorkočeviće u širem društveno-političkom okviru te komparativnim i interdisciplinskim pristupom prilazi obradi njihovih biografija i analizi stvaralaštva, pružajući čitateljima u Hrvatskoj i inozemstvu uvid u renesansnu glazbenu kulturu Dubrovnika".
Za tehničke znanosti, nagradu je dobio professor emeritus Ivo Alfirević, za znanstvenu monografiju "Povijest mehanike u okviru prirodne filozofije Od Talesa do Leonarda da Vincija", koja "daje važan doprinos tehničkim znanostima, posebno tehničkoj i općoj mehanici", a čija je "posebna vrijednost u tome što daje širok uvid u primarne izvore citirane na izvornim jezicima od grčkog sve do ruskog".
Odluku o dodjeli nagrada donijelo je jednoglasno Predsjedništvo HAZU na svojoj 3. (230.) redovitoj sjednici, održanoj 29. ožujka, a na temelju prijedloga i mišljenja razreda HAZU.
Svečanosti proslave Dana HAZU-a i uručenja nagrada nazočili su brojni predstavnici vrha hrvatskog akademskog, političkog i kulturnog establishmenta, među kojima i potpredsjednik Sabora Željko Reiner, te zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin. (Hina)
