Preskočite na glavni sadržaj

Antiphonus predstavlja egzotični instrument viola organista

U utorak, 21. veljače u 20 sati u atriju Muzeja za umjetnost i obrt, Ansambl Antiphonus i gost - Sławomir Zubrzycki predstavit će sinergiju neba i zemlje, Suze sv. Petra Orlanda di Lassa i glazbu A. Gabrielija s francuskim začinom.
 
vrijeme: 21.02.2017.
mjesto: Zagreb
url: http://www.booksa.hr/
Tom će prigodom prvi put u Hrvatskoj proslavljeni poljski pijanist zasvirati na jedinstvenom instrumentu Viola organista koji je izgradio prema nacrtu Leonarda da Vincija od prije više od 500 godina.

Od Leonarda da Vincija do Björk

Ne samo atipične udaraljke, ne samo (za naše podneblje još uvijek neviđena) barokna harfa s tri reda žica od pogleda kroz koje se čovjeku zavrti u glavi, nego, u niski primordijalnih sintesajzera – prvo THEREMIN, u rukama vodeće njemačke tereministice Caroline Eyck, a sada i VIOLA ORGANISTA Leonarda da Vincija, sa graditeljem i promotorom njezine suvremene verzije, krakovskim umjetnikom Sławomirom Zubrzyckim.

Leonardo – univerzalni čovjek – univerzalni instrument!

Mogućnost da se kombinira ljepota zvuka gudačkog instrumenta, njegova modulacija dinamike i zvučnih nijansi ili efektima poput vibrata s jedne,  te bogatstvo polifonije i neprekinuti zvuk koju omogućava jedino instrument s tipkama (poput orgulja) s druge strane, intrigirao je ne samo Leonarda, nego i mnoge kasnije izumitelje i graditelje instrumenata.

U osmoj verziji, da Vinci ostvaruje princip po kojemu funkcionira i današnja „re“konstrukcija, naime mehanizam tipki i žica poput onih na čembalu, koje međutim dolaze u interakciju s gudalom u obliku kotača ili beskonačnog remena, na kojemu se nalaze napete strune s konjskom dlakom upravljane pedalom.

Sam Leonardo nikad nije sagradio violu organista; prvi je graditelj bio Hans Heiden (Nürnberg 1575.), a instrument je nazvao Geigenwerk. Njegov je instrument završio u rukama Orlanda di Lassa, koji je tada bio maestro di cappella na kneževskom dvoru u Münchenu (gdje je i napisao Lagrime di san Pietro). No, jedan drugi velikan, skladatelj i teoretičar,  također je isprobao Heidenov instrument-Vicenzo Galilei, Galileov otac. Budući da je potonji bio između ostaloga toskanac, napomenuo je da postoje raniji nacrti instumenta, a istraga je rezultirala drugom, poboljšanom verzijom instrumenta, čiji se nacrt nalazi u čuvenoj knjizi Michaela Praetoriusa Syntagma Musicum (1618.)

Premijera suvremene viole organista bila je prije tri godine u Krakovu, sa spektakularnim odjekom u medijima i stručnim krugovima ( uz tri milijuna pregleda na youtubeu, o događaju su izvješćivali i BBC, The Telegraph, France 24, Deutsche Radio Kultur, Corriere della Sera, MSN, Oman Daily Observer, Hindustan Times i Taipei Times), nakon čega je uslijedila i opsežna europska turneja na mnogim značajnim festivalima.

Dva albuma, sa skladbama Maraisa, Sainte-Colombea, Sonatom za Bogenklavier C. Ph. E. Bacha i, kao bonus, da Vincijevom glazbom (notni se zapis nalazi u sklopu slike Portet glazbenika ) svjetlo dana ugledala su 2015.

Drugi je album unplugged verzija albuma Vulnicura Björk -što nas dovodi do ishodišta priče o ovom neobičnom instrumentu: repertoarna praksa, historicistički tretman umjetnosti u svakodnevici i s njom povezano otkrivanje i izvođenje goleme količine minule glazbe, kultura donekle nalik onoj „postesejističkoj“ iz Hesseove Igre staklenim perlama, uz tehničku usavršenost koja je također plod našeg vremena-sve su to uvjeti u kojima po prvi put možemo očekivati procvat ovog egzotičnog instrumenta.

U  tradiciji dobrog spoja prostora, glazbe, raznih crvenih niti i poveznica, u utorak 21. veljače u atriju MUO-a Antiphonus će, zajedno sa svojim gostom Sławomirom Zubrzyckim predstaviti spoj neba i zemlje, Suze sv. Petra Orlanda di Lassa i glazbu A. Gabrielija s francuskim začinom.

(Tomislav Fačini, umjetnički voditelj ansambla Antiphonus)