predstavljanje

Glazbena baština dostupna na portalu 'Zvuci prošlosti'


vrijeme: 07.11.2013.
mjesto: Zagreb

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila je danas mrežne stranice 'Zvuci prošlosti' na kojima su od sada u digitaliziranom obliku široj javnosti dostupna djela najstarije hrvatske zvučne baštine, među kojima ona Vatroslava Lisinskog, Ivana Zajca, Vlahe Paljetka, Ive Tijardovića, Josipa Hatzea i Srećka Albinija.

Riječ je o novom sadržaju digitaliziranih nota i zvučnih zapisa Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK-a dostupnim u sklopu mrežne stranice Digitalizirana baština NSK-a pokrenute 2005., koja sadrži brojne već digitalizirane sadržaje kulturne baštine čuvane u toj ustanovi.

Projekt je danas u čitaonici Muzičke zbirke NSK-a predstavila voditeljica Zbirke Tatjana Mihalić, koja je kazala kako je glavni cilj digitalizacije zaštita i omogućavanje pristupa dijelu bitne hrvatske glazbene baštine, zvučnim zapisima gramofonskih ploča na 78 okretaja nastalih početkom 20. stoljeća, čiji bi sadržaj mogao biti nepovratno izgubljen u slučaju da se originalni nosači zvuka oštete ili razbiju.

"Riječ je o jednom od najstarijih dijelova fonda zvučne građe Zbirke, koji do sad nije bio dostupan za preslušavanje jer su za njegovu reprodukciju potrebni stari gramofoni koji su danas rijetko u funkciji, dio ploča je oštećen, a dio nije standardiziran na 78 okretaja", kazala je Mihalić.

Gramofonske ploče obuhvaćene projektom datiraju na sam početak fonografske produkcije, a obuhvaćene su temom Croatike - ili su to strana izdanja s hrvatskim interpretima i hrvatskim autorima, ili domaća izdanja proizvedena u to vrijeme u Hrvatskoj, većim dijelom pod etiketom i u proizvodnji britansko-hrvatske tvrtke Edison Bell Penkala.

Osim što se mogu slušati digitalizirani glazbeni i govorni zvučni zapisi izvorno objavljeni na šelak gramofonskim pločama na 78 okretaja - najvećim dijelom žanra zabavne glazbe, ali tu je i vojna i duhovna glazba te crkvene pjesme koje su se tada slušale i izvodile - na internetskoj adresi mz.nsk.hr/zbirka78/ može se vidjeti i fizički izgled izvornika (naljepnice i ovitci ploča), te dobiti kvalitetne metapodatke. Stranica je obogaćena i dodanom vrijednošću u obliku "sitnog tiska" - originalni programi, katalozi, bio-bibliografski podaci o autorima i izvođačima, te druga građa koja pridonosi kontekstualizaciji nastanka gramofonskih ploča.

Kao jedan od posebno vrijednih zapisa Mihalić je navela originalnu snimku dviju crkvenih pjesama snimljenih u Zagrebačkoj katedrali 4. prosinca 1927. Objavljena pod naljepnicom Edison Bell Electron, ploča s božićnim pjesmama "Tebe boga hvalimo" i "Narodi nam se" bila je jedna od prvih javno snimanih ploča u svijetu, nakon one u newyorškom Metropolitanu 1925., te u londonskom Covent Gardenu 1926.

Zapis izuzetne vrijednosti je i jedan od tri jedina postojeća albuma s osam gramofonskih ploča operete "Mala Floramye" Ive Tijardovića iz 1931. s originalnim autorovim potpisom. Tu su i zvučni zapisi glasova Marije Ružički Strozzi i Josipa Pavića, a najstarija ploča u zbirci izdana je 1901. u Beču a proizvedena u Hannoveru, s glazbenim zapisom Vatroslava Lisinskog na kojemu bariton Albin Lukasch pjeva na tekst Petra Preradovića.

"Nadam se da je ovo tek početak sustavne skrbi o zvučnoj glazbenoj baštini koja je toliko važna za izvodilački repertoar i fonografsku produkciju početka 20. stoljeća, a u kojoj smo i mi u Zagrebu imali važnu ulogu", poručila je Mihalić.

Savjetnica za digitalizaciju Sofija Klarin Zadravec govorila je o koncepciji i modelu, te projektu digitalizacije hrvatske kulturne baštine čuvane u NSK-u od 1992. do danas, dok je glavna ravnateljica NSK-a Dunja Seiter-Šverko istaknula da taj "novi oblik knjižnice" predstavlja spoj tradicije i suvremenosti kao dobitne kombinacije kojom formiramo svoj kulturni identitet.

Osim djelatnika NSK-a u projektu su sudjelovali i vanjski suradnici Veljko Lipovščak te studio za digitalizaciju Samofix, a poduprlo ga je Ministarstvo kulture RH. (Hina)

(R.P.B., 07.11.2013)