Preskočite na glavni sadržaj

Mentalni sklop - izložba Atelier Dabac

Osma izložba iz ciklusa Mentalni sklop, na kojoj se predstavlja Atelier Dabac, otvara se u utorak, 16. lipnja, s početkom u 20 sati. Otvorenju izložbe prethodi razgovor kustosa Mladena Lučića s autorima Perom Dabcem i Enesom Midžićem. Izložba ostaje otvorenom do 27. lipnja.
vrijeme: 16.06.2015. 20,00
mjesto: Savicenta, Croatia
url: http://www.svetvincenatfestival.com/
Ateljer Dabac osma je po redu izložba iz ciklusa Mentalni sklop (sljedbenik – mentor) koji se od početka ožujka mjeseca održava u toj galeriji. Radi se o ciklusu izložbi suvremenih hrvatskih umjetnika koje problematiziraju odnos mentora i sljedbenika. Pod pojmom mentor prvenstveno se misli na osobu koja je svojim djelovanjem ili dijelom svog opusa umjetnička ili životna inspiracija mlađem autoru koji barem jednim djelom stvara pod duhovnom aurom ili nadahnućem svog trenutnog ili stalnog uzora, prvenstveno stoga što ih pokreću približno identične ideje i duhovna nadgradnja umjetničkog djelovanja.


Izložba Atelje Dabac na izvjestan bi način predstavljala krunu takvog razmišljanja, jer osim što je Tošo Dabac u svom ateljeu podučavao djelom i rječju svoje učenike (Petar Dabac, Marija Braut i Enes Midžić), taj je Atelje tijekom šesdesetih godina bio okupljalištem kulturnih i umjetničkih djelatnika, te postao pravim žarištem zagrebačkih kulturnih zbivanja identičnog avangardnog razmišljanja, dakle mentalni rasadnik onog što je obilježilo kulturnu scenu Zagreba kada je ona možda bila najsnažnija i kada je neizbrisivo utisnula ime Zagreba u svjetski kulturni atlas.

Uz fotografije doajena hrvatske fotografije Toše Dabca na izložbi će biti prikazani i radovi njegovih učenika Marije Braut, Enesa Midžića i Pere Dabca nastali u vrijeme djelovanja ateljera Dabac, ali i s njihovim recentnim ostvarenjima. Niz portreta umjetnika i kulturnih djelatnika onog vremena, a koji su se u Ilici 17 okupljali i nakon Tošine smrti, kada je Ateljer i Galeriju vodio njegov nećak Pero, viđeni kroz objektive svih navedenih fotografa, svjedoči o specifičnosti i mentalnoj energiji jednog neformalnog okupljališta koje je desetljećima emeniralo avangardne ideje te je aktivno sudjelovalo u formiranju ne samo zagrebačke, već i kulturne scene ovog djela Europe.