Otvoreni studio - prostor Galerije Miroslav Kraljević, po drugi put, pretvara se u radni, umjesto reprezentacijski prostor, čime naglašava procesualne i istraživačke aspekte pojedinog projekta.Od petka, 6. do 28. ožujka, otvoreni studio ugostiti će Vanju Babića.
vrijeme: 06.03.2015.
mjesto: Šibenik, Croatia
S obzirom da Vanje Babića već neko vrijeme nema aktivno na umjetničkoj sceni, otvoreni atelje mu je zanimljiv način da se ponovno uključi i poveže s ljudima i radom u galerijskom prostoru. U galeriji će nastaviti razvijati svoj rad Transformacija, koji se sastoji od kinetičkih objekata s hipnotičkim efektom i kroz koji istraživanjem i razgovorom s ljudima pokušava definirati značenje novca u društvu.
Vanja Babić će koristiti galeriju u svrhu razvijanja postava rada, gradit će nove kinetičke objekte i poigrati se sa prostornim efektom koji rad može dati. Nova dimenzija rada koju namjerava razraditi vezana je uz samu hipnozu, odnosno sugestiju. S obzirom da je vizualni efekt Transformacije izrazito hipnotičan, dotaknut će se tema vezanih za način na koji smo svi hipnotizirani novcem, zašto smo toliko vezani za novac, kako se to događa. Pokušat će ujedno educirati i sebe i druge o tome što je uopće hipnoza/sugestija i kako si njome možemo pomoći, te pokazati kako je sugestija nešto sa čime se nesvjesno susrećemo svakodnevno.
U tu svrhu će se organizirati razgovori, edukacije i čitanja tijekom otvorenog studija, a u planu mu je pozvati i kolektiv SF Ljubavnice da mu se pridruže u istraživanju hipnoze i da ostvare neku zajedničku sugestiju koju bi podjelili na završnoj prezentaciji.
Vanja Babić / Transformacija 1250
'Budimo dakle iskreni, većini ljudi kod nas nikada nije bilo tako dobro.' To je rečenica kojom sociolog Ralf Dahrendorf, citirajući britanskog političara Harolda Macmillana iz 1957. uz valjanu argumentaciju, započinje predavanja „U potrazi za novim poretkom“. No već u nastavku uvoda opstruira je s tri ali koja uključuju opservaciju o važnosti životnih prilika, slobode i djelovanja i, na kraju o tome koji su to 'mi' kojima je sad bolje nego ikada. Uvrštavanje među povlaštene, obilje, sitost ili glad vezani su uz globalni obrtaj novca stvarajući sustav kojemu su rast kapitala i dug u temeljima etičkih prosudbi.
Ta je situacija polazište umjetničkog istraživanja mladog umjetnika Vanje Babića. On propituje različite vrijednosne i simboličke aspekte novca i vlastiti odnos prema njemu. Pri tome koristi novčanice kao umjetnički materijal računajući na njihovu estetsku komponentu, grafička rješenja ili, kao u ovom radu, na začudne efekte koji se ostvaruju uslijed snimanja papirnatih novčanica pod posebnim osvjetljenjem. Naime, rad „Transformacija 1250“ uključuje knjigu umjetnika proizašlu iz razgovora autora i stanovnika kvarta o značaju novca te video nastao snimanjem novčanica pod ultraljubičastim osvjetljenjem pri čemu zaštitna kovinska nit fluorescira u duginim bojama.
Novčanice su pričvršćene za ventilatore koji ih pokreću pa se na snimci transformiraju u apstraktne kolorističke cirkularne forme nalik planetima, konstruirajući neke nove svemire vizualno posve udaljene od svoje zbiljske pojavnosti. Nazivi „planeta“ potječu od količine novca iskorištenog za svaki objekt napose, a zajednička oznaka 1250 odnosi se na ukupnu količinu što je jednaka bruto iznosu umjetnikova honorara za izložbu. Vanja Babić tako doslovno ulaže u rad novac koji je tim radom i zaradio ostvarujući obrtaj izvan ekonomskih normi: bez dobiti i bez duga. Tržišnu vrijednost novca ignorira i koristeći isključivo njegov estetski i vizualni potencijal, odnosno tretirajući ga kao potrošan i uništiv materijal. Iz teksta Irene Bekić povodom izložbe Vanje Babića u Galeriji Prozori
Vanja Babić (Zagreb 1984.) diplomirao je 2013. godine Nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Prije akademije diplomirao je na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu 2008 godine. Istaknuo se kao dobitnik nagrade Essl Art Award 2013 , stipendijom Becks za umjetničko stvaranje, posebnom nagradom za umjetnički rad izložbe 'Energija' (sponzor INA) 2013 godine. Prvu samostanu izložbu 'Ima ih u tramvajima', popraćenu brojnim umjetničkim akcijama u gradu, predstavio je 2012. godine u galeriji SC, a drugu, 'Transformacija 1250', 2014. godine u galeriji Prozori. Izlagao je na brojnim grupnim izložbama u Zagrebu, Londonu, Beču, Koprivnici; između ostalog na 31. Salonu mladih i 48. Zagrebačkom salonu . Sudjelovao je u brojnim umjetničkim radionicama koje povezuju srodne umjetničke discipline i potiču intermedijalnost (pokret, performans, instalacije, zvuk, fotografija, video), od kojih je neke vodio.
