Preskočite na glavni sadržaj

Marina Fernežir u Galeriji Inkubator

U petak, 13. lipnja, s početkom u 20 sati, u zagrebačkoj Galeriji Inkubator, otvara se izložba izložbe Marine Fernežir pod nazivom 'Povijesnoumjetničke jednadžbe'. Izložba ostaje otvorena do 2. srpnja.
vrijeme: 13.06.2014. 20,00
mjesto: Zagreb; Galerija Inkubator, Tkalčićeva 30
url: http://www.galerija-inkubator.hr
Izložba naziva Povijesnoumjetničke jednadžbe mlade umjetnice Marine Fernežir posljednja je izložba u okviru godišnjega ciklusa u Galeriji Inkubator. Radovi obuhvaćeni ovom izložbom predstavljaju svojevrstan projekt; projekt umjetničkoga zahvata u umjetničku sadašnjost kroz elemente umjetničke prošlosti. Za svoje je polazište u obradi teme Marina Fernežir odabrala štafelajno slikarstvo, i to slikarska remek-djela nastala u vremenskome rasponu od renesanse, zaključno s Van Goghovim postimpresionizmom.

Ta su djela autorici poslužila ne samo kao konceptualno inspirativna smjernica, nego ona doista čine i korporealno polazište i temu u koju će se dalje umjetnički intervenirati, stvarajući nove značenjske sklopove, ali i preispitujući i reinterpretirajući semantiku tih istih bisera svjetske likovne baštine. Fernežir, naime, svjesno unosi vlastiti rukopis u ova djela, mijenjajući im kompoziciju, uvodeći nove motive i strukturne elemente te ih raščlanjujući prema segmentima na način na koji joj to autorski odgovara. Osim intervencijom u sam sadržaj ovih slika, efekt začudnosti postiže i njihova kontekstualizacija, gdje autoričini autoportreti indiciraju znakovitost veze umjetničke prošlosti i sadašnjosti, kao i pozicije autorstva kao generacijski transformabilne kategorije.

Nadalje Marina Fernežir ovakvim postupkom razrađuje i pitanje vještine izrade umjetničke reprodukcije, gdje sama umjetnička virtuoznost postaje tematski lokus za sebe. Ova problematika dalje inducira i raspravu o recepciji umjetničke prošlosti, zatim postulata i kanona tradicionalne povijesti umjetnosti, kao i pitanje umjetničkoga tržišta i neporecivoga jaza koji, u tomu smislu – dijeli umjetničku baštinu i suvremenu artističku produkciju. Na tu je temu Fernežir znakovito zaključila: 'Sve što je danas moderno, jednoga će dana biti tradicionalno' – ukazavši i na izmjenu društveno-povijesnih paradigmi kao neizbježnu perspektivu u našemu poimanju prošlosti.

Iznimno se važnom i zanimljivom konstituira činjenica da se autorica također aktivno bavi i konzerviranjem i restauriranjem zidnih slika. Takva je stanovita bliskost mediju u kojemu i sama stvara, umnogome utjecala i na ovakav tip rada i tretmana same teme; vidjeti što neko ranije djelo doista krije u svojoj materiji, na koje je načine i iz čega ono nastalo, postavlja se gotovo kao profesionalna deformacija kod Marine Fernežir, u okviru koje i generira jedna potpuno drukčija autorska svijest.

Naposljetku, ovakvim karakterističnim autorskim gestama otvara se i rasprava koja ne prestaje biti prisutna i itekako intrigantna u praksama suvremene umjetnosti, a koja, do određene mjere, dotiče i vječno aktualna pitanja značenja umjetnosti te primata estetike. Drugim riječima, ono što nam Marina Fernežir svojim slikama postavlja kao pitanje jest: mogu li ovi radovi transgresirati svoje uzor(k)e iz prošlosti i konstituirati se kao jednakovrijedno i neovisno djelo te mogu li prakse promatranja biti neokrznute bremenom tradicionalnog u promatranju i procjenjivanju – tradicionalnog, kao i njegove relacije sa –suvremenim? Martina Bratić, kustosica izložbe