novo izdanje

Objavljena knjiga 'Zaman će svaki trud' L. Plejić Poje


vrijeme: 13.09.2012.
mjesto: Zagreb

Knjigu 'Zaman će svaki trud' u kojoj kroatistica Lahorka Plejić Poje obrađuje satirička djela dubrovačke književnosti nastala od kraja 15. do početka 19. stoljeća, objavila je zagrebačka izdavačka kuća 'Disput'.

Plejić Poje u knjizi (288 str.) obrađuje satiričke pjesme, njihove teme i autore u ranonovovjekovnom Dubrovniku te ističe kako se radi većinom o kraćim pjesničkim sastavcima jer ni u Dubrovniku, kao ni drugdje u hrvatskoj dopreporodnoj književnosti nema duljih fikcionalnih, a naročito ne proznih satiričkih djela.

Kao najotporniju satiričnu temu navodi mizogenu satiru (negativne predodžbe o ženama), dok su druge teme kroz stoljeća izrazitije oscilirale (satira protiv Crkve, društvena satira, politička satira, satira protiv dubrovačke vlasti, protiv braka, lažnih prijatelja, personalna satira, satira protiv Venecije, Kotora, Korčule i Zadra i slično).

'Tako su razni oblici društvene satire (koje su se bavile raznim moralnim i običajnim devijacijama u zajednici) bili plodni u 16. i do kraja 17. stoljeća, a u razdoblju od 1600. godine do velikog potresa takav je tip satire izostao', napominje autorica. Dodaje i da se satira kojom se napadaju Mlečani i Dubrovniku susjedni gradovi najintenzivnije pisala u 16. stoljeću dok se u 18. stoljeću povremeno podrugljivo pisalo protiv mjesta u dubrovačkoj okolici, odnosno na račun 'provincije'.

Govoreći o autorima satiričkih pjesama Plejić Poje uz ostalo analizira mizoginu satiru koju su u dubrovačkoj renesansnoj književnosti ponajprije pisali Šišmundo (Šiško) Menčetić i Dinko Ranjina, političku satiru i satiru protiv Crkve koju je pisao Mavro Vetranović, personalnu satiru koju su pisali Junije Palmotić, Antun Gleđević i Marin Zlatarić te Dubrovačke rugalice pisane protiv Mletačke Republike i dalmatinskih gradova koji su joj pripadali (Menčetić protiv Kotorana i Zadra, a Vetranović protiv Mletaka, Perasta i Kotora).

Lahorka Plejić Poje (1969.) docentica je na Katedri za stariju hrvatsku književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. (Hina)

(R.P.B., 13.09.2012)