Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje knjige Vere Horvat Pintarić

U četvrtak, 12. prosinca, u 18 sati, u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održava se predstavljanje knjige akademkinje Vere Horvat Pintarić 'Od kiča do vječnosti'.
vrijeme: 12.12.2013. 18,00
mjesto: Braunschweig, Germany
url: http://www.zekaem.hr/
Uvodna riječ: akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
O knjizi će govoriti:  Mladen Pleše, komentator Jutarnjeg lista, prof. dr. sc. Zvonko Maković, član suradnik HAZU

Knjigu Od kiča do vječnosti objavili su EPH Media d.o.o. i Studio Rašić iz Zagreba i riječ je o njenom drugom proširenom izdanju. Knjiga je prvi put objavljena 1979. i u njoj su sakupljeni rezultati višegodišnjeg autoričinog proučavanja raznih umjetničkih medija u kojima je kič jedna od konstanti. Neki od predmeta analize su sovjetska avangarda (i njezin prisilni suton), nacistički kič, politički plakat i svetvinčentski grobljanski plastični cvjetovi. Autorica istražuje odnos umjetnosti i kiča, ali i umjetnosti i politike. Također iznosi i specifično viđenje kiča, ne samo kao otklona od umjetnosti i kao njezine negacije, nego i kao načina života. Akademkinja Vera Horvat Pintarić prihvaća i razrađuje tezu da je kič ujedno stil života koji živi kič-čovjek – kičist – sebičan, površan i okrutan, nasrtljivo samouvjeren i siguran u svoju patvorenu stvarnost te banaliziranu i često posve izokrenutu sliku stvarnosti.

Akademkinja Vera Horvat Pintarić rođena je u Sisku 1926. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a 1951. diplomirala je povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bila je asistent, a potom docent i redoviti profesor na istom Odsjeku od 1951 do 1999., gdje je 1967. osnovala Katedru za vizualne komunikacije i dizajn. Redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postala je 2000.

Kao povjesničarka umjetnosti prihvatila je masovne medije i kao područje djelovanja i kao predmet istraživanja. Neke od tih medija, poput stripa, televizije ili plakata, prva je u Hrvatskoj izvukla iz 'geta' prezrene robe široke potrošnje kojom se 'akademska' znanost inače ne bavi i uvela ih na fakultet kao predmet studija.