U subotu, 23. srpnja, u Meštrovićevim Crikvinama – Kaštilcu, nastupit će Čiurlionis gudački kvartet, najpoznatiji litvanski gudački kvartet koji nosi ime čuvenog litvanskog slikara i skladatelja Mikolajusa Konstantinasa Čiurlionisa.
vrijeme: 23.07.2011. u 21 sat
mjesto: Crikvine - Kaštilac
Još jedan u nizu vrhunskih koncerata izvedenih u tom prostoru u sklopu 57. Splitskog ljeta započet će u 21 sat, a posebnost koncerta je u tome što će tijekom izvođenja Čiurlionisove skladbe publici biti prikazivana i njegova likovna djela, budući da je riječ o umjetniku koji je u isto vrijeme bio genijalan skladatelj i slikar.
Osim Čiurlionisova Gudačkog kvarteta u c-molu te nekoliko njegovih kanona i fuga na programu je i djelo još jednog suvremenog litvanskog skladatelja Faustasa Latėnasa, naime, njegov Gudački kvartet br. 2, a pridružit će im i Kvartet u g-molu, op. 27. geografski i kulturološki bliskog skladateljskog kruga, Edvarda Griega.
Čiurlionis Quartet, jedan od najdinamičnijih litvanskih komornih muzičkih sastava, danas slavi 42 godine rada. Osnovan je 1968. godine dok su njegovi članovi još studirali pri litvanskoj Muzičkoj akademiji. Kasnije su dokazali svoju vještinu i kvalitetu umjetničke tehnike radeći s profesorima Dmitrijem Shebalinom, Vladimirom Ovcarekom i Vilmosom Tartaiem - kao članovi kvarteta Borodin, Taneyev i Tatrai. Čiurlionis Quartet priredio je niz samostalnih koncertnih programa (i više od 3900 koncerata), sudjelovao na gotovo svim festivalima u Litvi te često nastupao u inozemstvu. Nastupili su i u čuvenim dvoranama poput Gewandhaus u Leipzigu, Concertgebouw u Amsterdamu, Beethovenhaus u Bonnu, Schauspielhaus u Berlinu, Musee d‘Orsay u Parizu, londonskoj Royal Festival Hall, Otto Braun u Berlinu, kao i u koncertnim dvoranama u Varšavi i Bruxellesu te u Japanu. Repertoar kvarteta sadrži više od 300 velikih djela, a stilski je vrlo raznolik. Kvartet se nedavno upustio u stvaranje niza monumentalnih monografskih programa (posvećenih W.A. Mozartu, B. Bartoku, R. Schumannu, D. Shostakovicsu, C. Francku i Fr. Schubertu). Godine 1990. kvartet je primio najvišu državnu nagradu za svoj rad.
Mikolajus Konstantinas Čiurlionis (1875-1911), u početku je više cijenjen kao slikar blizak simbolizmu i art noveauu, a nakon smrti i kao skladatelj intrigantnog opusa uglavnom komornih djela, među kojima je najpoznatiji upravo Kvartet u c-molu. Čovjek koji je živio strelovitom brzinom, a svojim slikama uglavnom davao glazbena imena, posthumno je doživio ne samo priznanja za svoj umjetnički rad, nego i čast da po njemu bude imenovan komet 2420.
Faustas Latėnas (1956) pripada krugu suvremenih litvanskih skladatelja koje često svrstavaju u glazbeni neoromantizam, premda Latėnasov opus karakteriziraju i mnogi momenti ironije, groteske, pa čak i glazbenog “huliganizma“, radi kojega je često pribjegavao i pisanju scenske glazbe, ili pak dugotrajnijim bavljenjem kazalištem kao mjestom gdje ga je stroga akademska zajednica manje ometala.
Edvard Grieg (1843 – 1907) skladatelj, pijanist i dirigent za kojega obično kažu kako je na elementima norveškog folklora izgradio vlastiti, nacionalno-romantički glazbeni izraz, ipak je, kao izraziti lirik svoja najbolja djela ostvario u komornim formama. U takva remek-djela spada i njegov Kvartet u g-molu, op. 27. kojim je oduševio prvo Franza Liszta, a kasnije su ga kritičari vrednovali kao most između posljednjih Beethovenovih kvarteta s jedne strane te kasnijih Debussyjevih kvarteta ili čak Bartokovih kvarteta iz dvadesetog stoljeća s druge strane.
