Kustosica Branka Stipančić, danas, 26. travnja, u 18 sati, u NO galeriji MSU -a, održat će predavanje o tri autorska časopisa u nakladi Josipa Vanište: antičasopis Gorgona i njegov odnos s djelovanjem grupe Gorgona između 1961. i 1966, časopis Postgorgona koji donosi kontekstualizaciju Vaniština rada i rada članova Gorgone 19 godina nakon prestanka postojanja, te časopis Post Scriptum, čijih je šest brojeva nastalo tijekom 1989.
vrijeme: 26.04.2012. 18,00
mjesto: Zagreb; Muzej suvremene umjetnosti (NO galerija); Avenija Dubrovnik 17
Antičasopis Gorgona bio je autentičan. Po svojoj 'ikonoklastičkoj volji' i prisutnoj tendenciji dematerijalizacije umjetnosti u to je vrijeme bio posve nov oblik umjetničke djelatnosti u Hrvatskoj, i tadašnjoj Jugoslaviji. Jednostavan, s naglašeno konceputalnim radovima zamišljenim za formu časopisa i njegovu multiplikaciju, donosio je primarnu a ne sekundarnu informaciju o umjetničkom djelu.
Paralelo s Fluxusovim publikacijama, s časopisima koje su izdavali umjetnici tih godina, Gorgona je zadržala posebno mjesto.
iz teksta Branke Stipančić 'Josip Vaništa: vrijeme Postgorgone i Gorgone', Zagreb, Kratis, 2007)
Od 1985. do 1986. Josip Vaništa izdaje 12 brojeva umjetničkog časopisa Postogorgona: na njegovim se stranicama nalaze fotografije, bilješke i zapisi izravno ili neizravno vezane uz djelovanja i aktivnosti nekadašnjih članova grupe. Gotovo desetljeće nakon upisa Gorgone u povijest umjetnosti, Vaništa brojevima posvećenim nekadašnjim suputnicima iz grupe rekontekstualizira njihovo i vlastito djelovanje na stranicama izvedenima uz pomoć fotokopirnog aparata.
Na kraju, šest brojeva časopisa Post Scriptum, koji Vaništa izdaje u suradnji s Marijanom Jevšovarom, donose, prema njegovim riječima "šutljivo promatranje nasuprot razornoj tendenciji", verbalno-vizualnu refleksiju u obliku časopisa-poetskog objekta. P.S. je nešto slobodniji na riječima nego što su bili Vaništini autorski brojevi antičasopisa Gorgona, a sjećanja i reminiscencije na prijatelje i gorgonaše preklapaju se s novim radovima, njihovim komentarima i izvedenicama koji se ostvaruju upravo u prijelomu umjetničkog časopisa.
Branka Stipančić nezavisna je kritičarka i kustosica i urednica iz Zagreba. Bila je kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti od 1983. do 1993, i direktorica u Soros centru za suvremenu umjetnost od 1993. do 1996.
Autorica je izložbi među kojima su: retrospektivna izložba Mladena Stilinovića – Pjevaj! (Ludwig muzej, Budimpešta, 2011), You are kindly invited to attend (Kunstsaele, Berlin, 2010), Vlado Martek - Poezija u akciji (P-74, Ljubljana, Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb, 2010), O nepoznatim radovima (Galerija Nova, 2006, Galerija ŠKUC, Ljubljana) Josip Vaništa (Mala galerija – Moderna galerija, Ljubljana, 2006, Galerija Nova, Zagreb, 2008), Mangelos nos. 1 to 9 ½ (Fundació Antoni Tàpies, Barcelona, 2004; Kunsthalle Fridericianum, Kassel, 2004; Museu de Arte Contemporânea de Serralves, Porto, 2003; Neue Galerie, Graz, 2003).
Autorica je sljedećih knjiga: Mišljenje je forma energije: eseji i intervjui iz suvremene hrvatske umjetnosti (Arkzin, AICA, Zagreb, 2011), Vlado Martek – Poezija u akciji (DeLVe, Zagreb, 2010), Mangelos no. 1 – 9 ½, (DAF, Zagreb, 2007), Josip Vaništa – Vrijeme Gorgone i Postgorgone / The Time of Gorgona and Post-Gorgona (Kratis, Zagreb, 2007), Mladen Stilinović – Artist’s Books (Platform Garanti, Istanbul / Vanabbe Museum, Eindhoven, 2007), Mangelos nos. 1 to 9 ½ (Museu de Arte Contemporânea de Serralves, Porto, 2003).
Održala je predavanja u: MUAC (Mexico City, 2012), Centre George Pompidou (Paris, 2010), Cooper Union University (New York, 2010), Gallery VOX (Montreal, 2010), Kunstverein (Graz, 2010), Likovna Akademija i Gallery Index (Štokholm, 2009), Poljski institut (Budimpešta, 2009), Muzej moderne umjetnosti (Varšava, 2008), Vrij University (Amsterdam, 2008), Galerija P-74 (Ljubljana, 2008).
Predavanje se održava u sklopu završne faze projekta
Digitalizacija ideja – arhivi konceptualnih i neoavangardnih praksi, uz javne prezentacije digitaliziranog arhiva dostupnog na internetu i tri izložbe u Zagrebu, Varšavi i Ljubljani.
