Boris Demur / Spiral Memory

Opus Borisa Demura ima posebno mjesto u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Od prvih ranih iskustava enformela, analitičkog / primarnog i siromašnog slikarstva, Boris Demur vrlo je brzo došao do vlastite morfološko-motivske formule koja je ostala jedna i jedinstvena u korpusu recentnog hrvatskog slikarstva. Između Julija Knifera i Ante Jerkovića – čiji su opusi prepoznatljivo unutar apstraktnog mišljenja dosezali vrlo bliske mogućnosti „prikaza neprikazivog“ (Zdenko Rus), Boris Demur ostvario je ideju da se u slici pojmovno imenuje i osjetilno prenese ono spiritualno, nematerijalno, kozmičko, onostrano, ili ako želimo ići do krajnjih termina – univerzalno i apsolutno. Egzistirajući na osjetljivoj granici između intelektualnog i ezoterijskog, Demur od 1983. godine razvija, kako je sam rekao „osobnu kozmogoniju“ spirale, drevnog simbola i arhetipske forme za koju suvremena znanost potvrđuje da je jedno od osnovnih stvaralačkih načela u Svemiru.

Za paradigmu spirale u Demurovu slikarstvu, Zdenko Rus će reći kako je „esencijalni konstituens svih prostornih, vremenskih, kozmičkih, životnih, materijalnih i mentalnih pojava i aktivnosti“, jer sve je oko nas u spiralnom kretanju: od lista koji pada u spiralnom vrtlogu, do spiralne energije vode, vjetra, vala ili pijavice.

Duboko vjerujem u Demurovu umjetničku autentičnost, no ponekad se u sličnom vremenu dogode neka identična ili bliska prepoznavanja suštine umjetnosti. Naime, jedan neonski objekt Brucea Naumanna iz 1967. godine u obliku spirale s natpisom „The artist helps the world by revealing mystic truths“ (Umjetnik pomaže svijetu otkrivanjem mističnih istina), idejno jednako vibrira s razmišljanjima Borisa Demura, i zapravo oslikava i njegove vlastite umjetničke postavke. No, Demur je do kraja ostao vjeran procesualnosti, inzistiranju na materijalnosti slike, s većim ili manjim odstupanjima od reljefnosti površine. Slikarski proces za ovog je umjetnika najvažnija točka rada nakon motiva spirale, pa je tako i većina spirala naslikana rukama, prstima, odnosno, otiscima prstiju i ruke, bez uporabe klasičnog slikarskog alata.

Demurova djela iz privatne zbirke, izložena u Galeriji Idealni grad, pružaju sustavan uvid u razmišljanje ovog slikara. Kvalitetnim rasponom ukazuju na umjetnikovu glavnu preokupaciju temama prirode, na tragu antropozofske misli, ali i ideje o potpunoj povezanosti i prožetosti svih sila u prirodi koje ukazuju na postojanje nekog višeg reda i kreacije, izvan ljudskog dosega. Posveta jedne slike Cézanneovom motivu planine St. Victoire, čija se ljepota na kraju sublimira u motiv spirale, kao i prikaz paunove raskoši, upućuju na mnoštvo varijacija kroz koje umjetnik vidi prirodu i živi svijet; čovjek za njega nije apsolutno savršenstvo Božje kreacije, i možda bismo bolje i mirnije živjeli kad bismo shvatili da smo tek jedna mala spirala u vrtlogu mnogo većih, savršenijih i moćnijih spirala koje pokreću ovo naše sazviježđe. Iva Körbler

Boris Demur diplomirao je slikarstvo 1975. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Raoula Goldonija. Iste godine upisao je, a 1977. diplomirao grafiku u klasi prof. Alberta Kinerta, te paralelno pohađao Majstorsku radionicu Ljube Ivančića. Od 1994. djeluje kao slobodni umjetnik, a od 1975. član je HDLU-a. Između ostalih aktivnosti jedan je od osnivača i član Grupe šestorice autora (Demur, Jerman, Stilinović, Martek, S.Stilinović, Vučemilović) koja je svojim izložbama-akcijama, projektima i performansima djelovala od1975. do 1978. god. u javnim gradskim prostorima.Do sada je priredio oko 80-tak samostalnih te sudjelovao na preko 200 skupnih slikarskih i kiparskih izložaba, akcija i performanasa, autorskih koncepcija u zemlji i svijetu, između ostalog i kao hrvatski predstavnik na 23. internacionalnom bijenalu u Sao Paolu (1996). Iste godine odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je više vrijednih nagrada i priznanja. Djela mu se nalaze u zbirkama i stalnim postavama značajnijih muzeja i galerija te brojnim privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.Godine 2004. priređena mu je retrospektivna izložba slikarstva i kiparstva u Modernoj galeriji u Zagrebu s radovima nastalim u rasponu 1970–2000. u autorskoj interpretaciji povjesničara umjetnosti Zdenka Rusa, a 2011. tiskana i opsežna likovna monografija u izdanju Art magazina Kontura s potpisom istog autora, koji je i pisac teksta u katalogu izložbe u Umjetničkom paviljonu.