Ante Stamać: Književnoteorijski fragmenti

Devetnaest kraćih rasprava okupljenih u ovoj knjizi kruži oko ideje: Znanost o književnosti ipak postoji, samo se nama današnjima, koji smo tako nesklapni i neustrajni, izloženi vlastitu vremenu i društvu, nerijetko muti 'zvjezdano nebo nad nama' i trajno trusi 'moralni zakon u nama'. (Ante Stamać)

U kontinuitetu svojega višedesetljetnoga nastavničkog i kritičkog djelovanja, zasnovanoga na premisama znanstvenog utemeljenja i estetskog prosuđivanja literarnoga teksta, Ante Stamać javlja se knjigom Književnoteorijski fragmenti u kojoj okuplja devetnaest najnovijih priloga vezanih uz tumačenje niza zanimljivih ‒ za suvremenu praksu relevantnih ‒ pojmova i pojava.

Riječ je naizgled o vrlo disparatnim temama i područjima, što idu od najopćenitijih teorijskih analiza i najširih epohalnih prognoza pa sve do vrlo konkretnih, individualno fokusiranih literarnih portreta, ali stanovitu jedinstvenost neosporno im daje snažna teorijska utemeljenost i stroga pojmovna rešetka kojom se služi ovaj autor. (Tonko Maroević)

Ante Stamać, pjesnik, teoretik književnosti, esejist i prevoditelj, rođen je 9. listopada 1939. na otoku Molatu. Diplomiravši 1963. na Filozofskome fakultetu Zagrebačkoga sveučilišta komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. te doktorirao 1978. Između 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani te filozofiju i germanistiku u Beču.
Nakon diplomiranja bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta, potom kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je i utemeljitelj.
Godine 1971. izabran je za znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Od 1978. je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, naslijedivši Juru Kaštelana. Za redovnoga sveučilišnog profesora izabran je 1989. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004.
Godinâ 1989. i 1990. bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Oldenburgu. Održao je niz predavanja na sveučilištima njemačkoga govornog područja, a kao sveučilišni i književni predavač gostovao je u brojnim drugim zemljama, uključno i SAD.
Od 2002. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Danas je tajnik njezina Razreda za književnost i jedan od potpredsjednika Matice hrvatske.

Sadržaj  |  Predgovor  |  Opširnije