Svečana akademija posvećena pedesetoj obljetnici Instituta za povijest umjetnosti (1961.–2011.) održat će se u ponedjeljak, 19. prosinca, s početkom u 19 sati, u Muzeju Mimara.
vrijeme: 19.12.2011. 19,00
mjesto: Zagreb; Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5
Ove godine Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu obilježava pola stoljeća postojanja i neprekinutog rada na području hrvatske povijesti umjetnosti. Institut je u tom razdoblju imao značajnu ulogu u razvoju povijesnoumjetničke znanosti u Hrvatskoj, posebice u istraživanjima i prezentaciji nacionalne umjetničke baštine. Institut je formalno osnovan 1961. pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zahvaljujući zauzimanju dvojice vodećih povjesničara umjetnosti i profesora na Sveučilištu, Grge Gamulina (1910.-1997.) i Milana Preloga (1919.-1988.).
Prolazeći kroz različite organizacijske mijene Institut se razvijao kao nacionalna ustanova za provedbu povijesnoumjetničkih istraživanja, posebice na području urbanizma, a potom i umjetničke topografije. Od 1993. Institut se izdvaja iz Sveučilišta u Zagrebu i postaje jednim od samostalnih javnih znanstvenih instituta nad kojima je Republika Hrvatska stekla osnivačka prava. Važno organizacijsko i fizičko proširenje Instituta dogodilo se u 2010. godini. Tada je potpisan ugovor s gradom Splitom kojim je zgrada u Kružićevoj ulici povjerena Institutu na pedesetogodišnje korištenje. U toj zgradi Institut je otvorio svoju podružnicu koja nosi ime Centar Cvito Fisković. Predviđeno je da se u njoj u prvom redu razvijaju i koordiniraju znanstvenoistraživačke djelatnosti na spomeničkoj građi Dalmacije.
Tijekom istraživačkoga rada na brojnim temama i projektima nastajala je pri Institutu opsežna arhitektonska i fotografska dokumentacija, koja se pohranjuje u fondove institutske planoteke i fototeke kao specifičnih dokumentacijskih resursa za hrvatsku povijest umjetnosti. Istodobno Institut izgrađuje znanstvenu knjižnicu za hrvatsku povijest umjetnosti, u koju ulaze i brojne donacije, odnosno arhivi uglednih znanstvenika (Lj. Karaman, C. Fisković, A. Deanović, O. Maruševski, R. Ivančević i drugi)
Jedna od važnih poluga djelatnosti Instituta postalo je znanstveno i stručno izdavaštvo za povijest umjetnosti. Presudan korak u tom sklopu bilo je pokretanje znanstvenoga časopisa 'Radovi Instituta za povijest umjetnosti' (od 1972.) i preuzimanje izdavanja časopisa 'Život umjetnosti' (od 1974.), posvećenog zbivanjima u suvremenom umjetničkom stvaralaštvu, koji je prije toga izdavala Matica Hrvatska u Zagrebu. Naposljetku, od 2004. Institut izdaje i časopis 'Kvartal' kao glasilo povijesnoumjetničke struke u Hrvatskoj.
Značajan događaj za Institut bilo je njegovo primanje u članstvo Međunarodnog udruženja instituta za povijest umjetnosti RIHA (International Association of Research Institutes in the History of Art) 2006. godine. Od tada Institut redovito sudjeluje na godišnjim konferencijama RIHA, ima svog predstavnika – urednika u on-line časopisu koji je RIHA utemeljila (RIHA Journal ), a sljedeće, 2012. godine Institut će biti domaćin 15. međunarodnoj skupštitni RIHA, koja će se održati u Splitu.
Pri Institutu osnovan je koncem 2010. i Referalni centar za modernu i suvremenu umjetnost jugoistočne Europe. On će služiti kao žarišna točka istraživanja i dokumentiranja umjetnosti 20. st. u dijelovima Europe koji su na međunarodnom zemljovidu povijesti umjetnosti još uvijek siva zona. Na taj način Institut želi učvrstiti svoju ulogu u razvijanju europske suradnje na interdisciplinarnom području humanističkih znanosti s nastojanjem oko postizanja novih spoznajnih i metodoloških proboja u okvirima suvremene povijesnoumjetničke znanosti u čitavoj regiji.
Tijekom pola stoljeća svoje povijesti Institut je prolazio kroz različite organizacijske promjene, no unatoč tome njegova se djelatnost na proučavanju umjetničke baštine Hrvatske i njezinoj prezentaciji u znanstvenoj i stručnoj javnosti neprestano širila i uslojavala. Istodobno Institut je širio granice same discipline, otvarao nova područja istraživanja, uspostavljao nove komunikacijske kanale i značajno sudjelovao u stvaranju znanstvene i operativne podloge za očuvanje umjetničke baštine Hrvatske. Na tim zasadama Institut će graditi i svoje buduće djelovanje.
