Preskočite na glavni sadržaj

5. Dani Petra Šegedina u Korčuli

'Metafizička obilježja Šegedinove proze' središnja su tema ovogodišnje pete po redu bijenalne manifestacije Dani Petra Šegedina, koja se održava u Korčuli, Žrnovu i Orebiću, a počeli su jutros u Gradskoj vijećnici u Korčuli.
vrijeme: 13.09.2013.
mjesto: Zagreb, Croatia
url: http://international.unizg.hr/
Akademik Jelčić je u uvodnom izlaganju ocijenio kako Dani Petra Šegedina, zbog nastupanja sve više mladih izlagača i književnih istraživača postaju iznimno dinamična manifestacija. Napomenuo je i kako će svi radovi sa skupa biti objavljeni u zborniku te dodqao i da će zbornik s 4. Dana Petra Šegedina bit će danas predstavljen u Srednjoj školi Petar Šegedin u Korčuli.

O Šegedinovu djelu jutros je govorio i akademik Luko Paljetak. Sudionici znanstvenoga skupa poslijepodne će posjetiti Arhivski centar Korčula-Lastovo te razgledati staru gradsku jezgru, Gradski muzej i Opatske riznice u Korčuli. Navečer će položiti vijenac na rodnoj kući Petra Šegedina u Postrani-Žrnovo te posjetiti Etnografsku zbirku Pavla Šaina, kada će se održati i kulturni program u Postrani.

U subotu je nastavak znanstvenoga skupa, a taj dan poslijepodne bit će položen i vijenac na spomen ploču u Korčuli. Sudionici će posjetiti i Orebić te položiti vijenac na grobu Petra Šegedina. Zadnjega dana znanstvenoga skupa, u nedjelju, održat će se zaključni skup s osvrtom na ovogodišnje Dane Petra Šegedina, a Gradska knjižnica Ivan Vidali u Korčuli priredit će izložbu djela Petra Šegedina.

Dani Petra Šegedina održavaju se u organizaciji grada Korčule, Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Ministarstva kulture i Matice hrvatske.

Hrvatski književnik, akademik Petar Šegedin rođen je u Žrnovu na Korčuli 8. srpnja 1909., a preminuo u Zagrebu 2. rujna 1998. Radio je kao učitelj u Kuli Norinskoj i Račišću na Korčuli. U Zagreb dolazi 1936. i uključuje se u krug Krležinih suradnika. Pisao je novele, romane, eseje i putopise. Bio je tajnik Matice hrvatske, a također i na čelu Društva hrvatskih književnika 1953. te od 1968. do 1970. Godine 1989. je izabran za predsjednika Matice hrvatske. Od 1963. je redoviti član HAZU. Autor je više romana, među kojima i romana 'Djeca božja' te esejističko-polemičke proze 'Svi smo mi odgovorni'.

(Hina)