Zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla sada mogu dobiti i čipke i licitari

---

Od 1. prosinca na snagu je stupila Uredba (EU) 2023/2411, odnosno novi sustav oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode koji njihovim proizvođačima omogućuje da budu priznati i zaštićeni u 27 država članica EU.

Samoborski kristal, tradicionalni nakit iz dalmatinskih gradova, drvene igračke, tako bi se mogli naći u biranom društvu češkog kristala, porculana iz Limogesa, mramora iz Carrare.

Hrvatska je zemlja s bogatom tradicijom obrtništva pa je za očekivati da će u zaštiti njegovih proizvoda biti uspješna kao što je bila u zaštiti poljoprivrednih i prehrambenih, 50-ak je takvih proizvoda čiji je naziv u EU registriran kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet.

Kamen, čipka, kristal, drvene igračke, licitari

Kao potencijalne obrtničke proizvode pogodne za zaštitu, Hrvatska obrtnička komora (HOK) vidi npr. benkovački ili brački kamen, hvarsku čipku od agave, pašku, lepoglavsku, svetomarsku i primoštensku čipku, samoborski kristal, šestinski kišobran, tradicionalne drvene igračke Hrvatskog Zagorja, licitare, betinsku gajetu i tradicionalni nakit iz različitih priobalnih gradova.
Upravo na takve proizvode, one koji u sebi nose kulturu mjesta u kojem su nastali, tradiciju i posebnost izrade, 'cilja' europska Uredba koja po prvi put uspostavlja jedinstveni sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u EU, a za čiju je provedbu Hrvatska donijela odgovarajući zakon.
Sustav zaštite ima dvije faze, nacionalnu i europsku u kojima glavne uloge imaju nacionalni i Ured EU za intelektualno vlasništvo.
Za nacionalnu fazu u Hrvatskoj je nadležan Državni zavod za intelektualno vlasništvo, koji će komunicirati s Uredom EU koji će donositi konačnu odluku o registraciji.
Postupak za zaštitu pokreće se podnošenjem zahtjeva za registraciju Zavodu, a način podnošenja, sadržaj zahtjeva i prilozi koji ga moraju pratiti pobliže će propisati pravilnik koji donosi glavni ravnatelj Zavoda, a koji je u javnom savjetovanju do konca prosinca.
Važnu ulogu imat će i Carinska uprava koja će nadzirati korištenje zaštićenih oznaka na tržištu i sprječavati krivotvorine.

Obrtnici slabo informirani o novoj prilici

Hrvatska je imala sličan sustav, ali samo na nacionalnoj razini. Prije 22 godine zakonom je postavila okvir za zaštitu svojih autentičnih proizvoda, no učinak je bio skroman, samo četiri registrirane oznake: paška, lepoglavska, svetomarska i primoštenska čipka. 
Stvari bi se sada trebale promijeniti, no da bi se to dogodilo trebat će uložiti dodatni napor da hrvatski obrtnici osvijeste da njihovi proizvodi mogu dobiti europsku oznaku i time prepoznatljivost na razini EU.
Desetak obrtnika s kojima smo razgovarali mahom ne znaju za tu novu mogućnost, a među njima je i Đurđica Slamek, načelnica međimurske općine Sveta Marija, vlasnice prava na svetomarsku čipku, koja oznaku izvornosti nosi od 2010. godine.
„Zanimat ću se o čemu se radi“, kaže Slamek sklona da se pokrene postupak za zaštitu oznake te čipke koja spada među jednostavnije čipke, a drugačijom od ostalih čini je izrada jednom neprekinutom niti.
Zahvaljujući dobivenoj oznaci izvornosti, očuvali su umijeće izrade te čipke koja je gotovo bila nestala, stali su na kraj pojedincima koji su je htjeli preimenovati, spriječili su moguće krivotvorine.
Postupak zaštite nije bio ni jeftin, ni jednostavan, morali su angažirati osobu koja je odradila taj posao, no pomagala je cijela zajednica, jer trebalo je naći izvore, pisane i materijalne tragove.
Licitari, šareno ukrašeni kolačići u obliku srca, s dugom tradicijom izrade na sjeveru Hrvatske, također su na popisu potencijalnih proizvoda za zaštitu, no hoće li se u to upustiti Valentina Gladović Nedić, vlasnica Svjećarsko-medičarskog obrta Slavica iz Klenovnika u Varaždinskoj županiji, jednog od 24 obiteljska obrta koji posjeduju UNESCO-vu povelju nematerijalnog dobra, ovisi o niz faktora.
Nas licitara je relativno malo, posebno nas koji smo obiteljski vezani za taj posao, kaže i navodi kako je njena je obitelj u tom poslu više od 80 godina.
Razgovor s obitelji prethodit će bilo kakvoj odluci, naglašava, svjesna  da bi bez udruživanja proizvođači licitara teško uspjeli u dobivanju europske oznake.

Komora: Slijede besplatni webinari za obrtnike

Prepoznajući nove mogućnosti koje oznake zemljopisnog podrijetla otvaraju za obrtnike, Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s Europskom komisijom i Uredom EU za intelektualno vlasništvo u travnju je u HOK-u organizirao konferenciju na tu temu.
Iz Komore najavljuju da će u suradnji sa Zavodom nastaviti informirati proizvođače o postupku registracije te im biti na raspolaganju da što lakše prođu kroz postupak i dođu do znaka zemljopisnog podrijetla.
U narednim tjednima u planu je organizacija besplatnog webinara za obrtnike, poziv će biti poslan putem internog sustava komunikacije na njihove email adrese, kao i snimka održanog webinara. Online edukacije će se ponavljati po potrebi i sukladno interesu, a Savjetodavna služba HOK-a je kontinuirano na raspolaganju obrtnicima za ova i sva druga pitanja.

Izvor/opširnije: Hina