Donošenje zakona kojim će se suzbijati strateške tužbe protiv javnog djelovanja (SLAPP), uspostavljanje platforme o vlasništvu nad medijima, pokretanje platforme „Točno tako“ za provjeru informacija i borbu protiv lažnih vijesti, protokoli o zaštiti novinara na terenu, podizanje svijesti o važnosti medijske pismenosti, stupanje na snagu Akta o slobodi medija - sve su to koraci kojima se Vlada, Ministarstvo kulture i medija kao i Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne tranzicije kontinuirano zalažu za unaprjeđenje medijskih sloboda, sigurnosti novinara i medijske pismenosti društva.
vrijeme: 30.05.2026. -
eporteri bez granica objavili su indeks medijskih sloboda za 160 zemalja svijeta, pri čemu je Hrvatska zabilježila uspon sa 60. na 53. mjesto. To je zasigurno usko povezano s našim navedenim aktivnostima vezanima uz smanjenje broja SLAPP tužbi kao i pripremama posebnog zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka.
Riječ je o zakonu kojim će se u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od travnja 2024, a koji će se uskoro naći u drugom saborskom čitanju.
Podsjećamo, SLAPP, odnosno strateške tužbe protiv javnog djelovanja odnose se na novinare, predstavnike nevladinih organizacija, znanstvenike, civilno društvo i specifične su po neravnoteži moći stranaka pri kojoj tužitelj ima snažniji politički ili ekonomski utjecaj od tuženika.
Stoga se ovim zakonom žele zaštititi prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, jamstva uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka kao i rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, a zakon predviđa i naknadu troškova postupka kao i novčane kazne za zlonamjerne tužitelje.
Treba napomenuti i da je opseg djelovanja predviđen nacrtomzakona proširen u odnosu na Direktivu jer je predviđeno da će se zakon primjenjivati na sve sudske postupke u građanskim i trgovačkim stvarima koji su pokrenuti protiv fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje bez obzira na to sadržavaju li oni prekogranične implikacije.
O važnosti donošenja zakona najbolje govori podatak da je na godišnjem sastanku o projektu „Sigurnost novinara” Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE- OESS) instituta Predstavnika za slobodu medija (RFoM), koji se održao u Bernu 17. travnja, hrvatski „anti-SLAPP zakon“ istaknut kao primjer dobre prakse.
Prema posljednjem izvješću Reportera bez granica, upravo je rast SLAPP tužbi, uz donošenje brojnih zakona o nacionalnoj sigurnosti, najviše utjecao na globalni pad razine medijskih sloboda.
Inače, pokazatelj indeksa medijskih sloboda ove je godine doživio najizraženiji pad u svijetu. Rezultat se od 2025. do 2026. pogoršao u više od 60 posto država.
Prvi put u povijesti otkad Reporteri bez granica mjere indeks medijskih sloboda - više od polovica zemalja našla se u kategoriji “teško” ili “vrlo ozbiljno”, a u posljednjih 25 godina prosječna ocjena svih 180 država i teritorija uključenih u indeks nikada nije bila tako niska.
Kriminalizacija novinarstva, koja proizlazi iz zaobilaženja medijskih zakona te zloupotrebe izvanrednih propisa i općeg kaznenog prava, postaje globalni fenomen.
Širenje sve restriktivnijih pravnih okvira — posebno onih povezanih s politikama nacionalne sigurnosti — postupno narušava pravo na pristup informacijama, čak i u demokratskim državama. Posebno je zanimljiva promjena u SAD-u gdje je indeks medijskih sloboda pao za sedam mjesta, a slično je i u zemljama Latinske Amerike.
Reporteri bez granica upozoravaju da je represija promijenila oblik te danas manje opasnosti prijeti od cenzure, a više od raznih pravnih i ekonomskih pritisaka, negativnog političkog diskursa protiv novinara, rastuće uloge online platformi i slabljenja ekonomskog položaja medija.
Europa i Bliski istok još uvijek su nesigurni za novinare, osobito zbog ratnih djelovanja. Kad je riječ o području Istočne Europe, bolje pozicioniranje u odnosu na 2025. bilježi Kosovo, dok Albanija, Bosna i Hercegovina i Srbija bilježepad na ljestvici.
Rusija pod vodstvom Vladimira Putina (172. mjesto) postala je posebno sklona korištenju zakona namijenjenih borbi protiv terorizma, separatizma i ekstremizma kako bi ograničila slobodu medija. Od travnja 2026. u toj zemlji je zatvoreno 48 novinara.
