XR izložba Ženska strana Novih tendencija u KONTEJNER-u

Izložba se temelji na istraživanju Olge Majcen Linn i Darka Šimičića, koji su uz Jasnu Jakšić kustosi izložbe, a kroz interpretaciju arhivske dokumentacije Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu otkriva manje poznatu povijest Novih tendencija i doprinos umjetnica koji je dugo ostajao u sjeni poznatijih muških protagonista. Ulaz na izložbu je besplatan, a može se razgledati do 26. studenoga 2026. u radno vrijeme KONTEJNER-a: od ponedjeljka do petka od 16 do 20 sati, subotom od 11 do 15 sati. Nedjeljom je zatvoreno.
 
31 umjetnica iz različitih dijelova svijeta na izložbama Novih tendencija
 
Šezdesetih godina Zagreb je bio jedno od međunarodnih središta umjetničkog eksperimenta. Nove tendencije okupljale su umjetnike iz cijelog svijeta koji su istraživali odnose umjetnosti, znanosti i tehnologije. Iako se pokret uglavnom povezuje s muškim umjetnicima, na zagrebačkim izložbama između 1961. i 1973. sudjelovala je 31 umjetnica iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, što svjedoči o povezivanju umjetničkih scena s obje strane Željezne zavjese. Među njima su danas međunarodno afirmirane umjetnice poput Bridget Riley, Dadamaino, Grazije Varisco, Marthe Boto, Marine Apollonio, Nande Vigo, Dóre Maurer i Lillian F. Schwartz, ali i autorice čiji je opus danas manje poznat. Njihovi radovi nisu činili zasebnu žensku struju, već su ravnopravno sudjelovali u istraživanjima karakterističnima za Nove tendencije: geometrijskoj apstrakciji, optičkim i kinetičkim fenomenima, programiranim strukturama, novim materijalima i računalnoj umjetnosti. Eksperimentirajući s elektromotorima, magnetima, ogledalima i računalnim algoritmima, umjetnice su aktivno pomicale granice tadašnjeg razumijevanja umjetnosti.
 
Zašto o njima znamo tako malo?
 
Povijest Novih tendencija uglavnom se povezuje s muškim pokretačima, organizatorima i teoretičarima poput Matka Meštrovića, Almira Mavigniera, Radoslava Putara, Borisa Kelemena i Bože Beka. Iako je sudjelovanje umjetnica zabilježeno u katalozima i istraživanjima Margit Rosen i Armina Medoscha, njihov doprinos nije dobio odgovarajuće mjesto u dominantnoj povijesti pokreta. Dodatni je razlog i način bilježenja autorstva: neke su umjetnice djelovale u grupama ili umjetničkim parovima s muškim kolegama; Lucia di Luciano sa suprugom Giovannijem Pizzom, Nuša Dragan sa Srečom Draganom, a Ana Seguí s Javierom Seguíjem, zbog čega njihov individualni doprinos nije uvijek bio jasno prepoznat. Upravo tu prazninu nastoji popuniti ovo istraživanje i izložba koja uz pomoć proširene stvarnosti (XR) oživljava arhivsku dokumentaciju i radove 31 umjetnice, donoseći novu interpretaciju povijesti pokreta i omogućujući publici drukčiji pristup umjetničkoj i kulturnoj baštini. Istraživanje, digitalne rekonstrukcije, XR interpretaciju i razvoj potpisuje umjetnik Mihael Giba.
 
Fedora Orebić - prva umjetnica iz Jugoslavije na Novim tendencijama

Posebno mjesto u istraživanju zauzima Fedora Orebić, prva umjetnica iz tadašnje Jugoslavije koja je sudjelovala na izložbama Novih tendencija. Još kao studentica arhitekture, 1965. godine na izložbi Nova tendencija 3 predstavila je dva reljefa, Relacije III i Relacije VI, u kojima je kontrastom crnih i bijelih površina stvarala optičke efekte pokreta i prostorne dinamike. Kasnije se posvetila arhitekturi i karijeru nastavila u Italiji pod imenom Fedorka Orebić Malfatti. Fotografije njezinih radova i skice sačuvane u arhivu MSU-a danas su rijedak trag njezina umjetničkog djelovanja. Istraživanje ističe i doprinos povjesničarki umjetnosti, teoretičarki i kustosica, među kojima su Vera Horvat-Pintarić, Palma Bucarelli, Zdenka Munk, Biljana Tomić i Nena Dimitrijević.

Šest katova XR izložbe, virtualni liftovi i radovi koji oživljavaju pred posjetiteljima

Posjetitelji izložbu razgledavaju uz XR naočale, kroz koje istodobno vide stvarni galerijski prostor i druge posjetitelje, dok se rekonstruirani radovi pojavljuju u prostoru kao da su doista prisutni. Obilazak vodi kroz šest prostorija, od Novih tendencija 2 (1963.) do Tendencija 5 (1973.), a između njih posjetitelje virtualni lift vodi u novu prostoriju. Radovi se pritom ne samo gledaju nego se i ponašaju kao izvornici: kinetički objekti se vrte i titraju, svjetlosni radovi mijenjaju se pred posjetiteljima, a staklo i zrcala lome i odražavaju prostor. Posebnu cjelinu čine rani računalni radovi iz 1970-ih, čije algoritme posjetitelji mogu sami pokrenuti na ekranima i ploteru te pratiti nastajanje crteža. Uz svaki rad dostupne su informacije o djelu i umjetnici na hrvatskom i engleskom jeziku, a izložbu prati i projekcija arhivske građe s fotografijama izvornih radova, katalozima, pismima i dokumentima te materijalima nastalima tijekom procesa rekonstrukcije.
 
Umjetnice čija se dokumentacija koristi u izložbi: Marina Apollonio, Marianne Aue, Galina Bitt, Martha Boto, Inge Claus-Jansen, Jarmila Čihánková, Dadamaino, Lucia di Luciano, Ana Nuša Dragan, Fanie Dupré, May Fasnacht, Grace C. Hertlein, Ilona Keserü, Tamara Klímová, Gudrun Mahlmann Piper, Dóra Maurer, Jane Moon, Monique Nahas, Fedora Orebić, Natalija Prokuratova, Helga Philipp, Bridget Riley, Sylvia Roubaud, Ana Seguí, Soledad Sevilla, Helge Sommerrock, Nancy A. Stephens, Lillian F. Schwartz, Biljana Tomić, Grazia Varisco i Nanda Vigo.