Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će izvesti opernu dramu 'Krabuljni ples' Giuseppea Verdija u ponedjeljak 28. ožujka. Izvedbom će ravnati maestro Ivo Lipanović, redatelj je Goran Golovko, a kao protagonisti nastupit će tenor Max Jota u ulozi Riccarda, bariton Matija Meić kao Renato, sopranistica Daniela Schillaci kao Amelia, mezzosopranistica Terezija Kusanović kao Ulrica uz ostale soliste, Orkestar i Zbor Opere HNK Split.
vrijeme: 28.03.2022. - 01.04.2022.
mjesto: Split
Premijera je to koja je bila planirana za kraj veljače, odgođena zbog epidemiološke situacije, pa već kupljene ulaznice za neodržane izvedbe vrijede za one predstojeće. Tako svi koji su ulaznice kupili za premijeru koja je trebala biti 25. veljače vrijede za izvedbu 28. ožujka, one kupljene za neodržanu izvedbu 27. veljače vrijede za 30. ožujka, a s ulaznicama kupljenim za 28. veljače ulazi se na izvedbu 1. travnja.
Na izvedbi 1. travnja kao dirigent debitirat će maestro Veton Marevci a ulogu Renata tumačit će bariton Marko Lasić.
Intrigantna priča o uroti, izdaji i ljubavi prošla je trnovit put prije praizvedbe 1859. Libreto Antonija Somme izvorno se temeljio na stvarnom događaju, atentatu u kojem je 1792., na krabuljnom plesu, ubijen švedski kralj Gustav III. No, zbog cenzorskih zahtjeva više je puta mijenjano mjesto i okolnosti radnje, kao i sam naslov, koji je izvorno trebao nositi ime ubijenog kralja (
Gustavo III di Svezia). Nakon više izmjena, konačno je radnja preseljena iz Europe u Sjevernu Ameriku, u Boston, ime promijenjeno u
Krabuljni ples (Un ballo in maschera) a umjesto u napuljskom kazalištu
San Carlo koje je djelo naručilo, praizvedba se zbila u rimskom
Teatro Apollo. No, svim poteškoćama unatoč, 23. po redu od 28 Verdijevih opera polučila je izniman uspjeh već pri prvoj izvedbi. Verdi je stvorio remek-djelo glazbene drame. Operni se velikan u
Krabuljnom plesu fleksibilnijom i izbalansiranom strukturom riješio unaprijed utvrđenih glazbenih formi talijanske opere 19. stoljeća. Arije su relativno kratke, ansambli pretapaju suprotstavljena raspoloženja a scene ne slijede nužno konvencionalne strukturalne dizajne. Majstorstvo orkestracije koja pokreće i razvija dramu, pokazano već kod ranijeg
Rigoletta, Verdi je nastavio razvijati. Neobičnije je bilo njegovo korištenje humora, kako bezbrižnog tako i sardoničnog, u tragičnom kontekstu.
Snažni adut predstojeće produkcije omiljenog opernog naslova je i pjevačka podjela, kao i autorski tim. Pored navedenih protagonista Jote, Meića, Schillaci i Kusanović, u ostalim će ulogama na premijeri i repriznim izvedbama nastupati: Branka Pleština Stanić, Tea Požgaj, Neda Aleksić, Joško Tranfić, Vlatko Belas, Mate Akrap, Felipe Čudina i Božo Župić. U kasnijim će izvedbama osim spomenutog baritona Marka Lasića u ulozi Renata kao Amelia će nastupiti Julia Radosz. Autorski tim pored dirigenta Lipanovića i redatelja Golovka čine još: scenograf Marin Gozze, kostimograf Mladen Radovniković, zborovođa i suradnik dirigenta Veton Marevci, scenski pokret potpisuje Lev Šapošnikov, oblikovatelj svjetla je Srđan Barbarić, autor videa Darko Škrobonja, suradnica redatelja Jelena Bosančić, a koncertni majstor je Valter Lovričević.
