Preskočite na glavni sadržaj

Tribina 'Čitanje kazališta' u ZKM-u: 'U logoru, Golgota'

Zagrebačko kazalište mladih ususret premijeri predstave 'U logoru, Golgota', prema istoimenoj drami Miroslava Krleže, u režiji Nine Rajić Kranjac, poziva na tribinu 'Čitanje kazališta' u ponedjeljak, 9. ožujka, u 18 sati, u dvorani Polanec. Ulaz je slobodan!
vrijeme: 09.03.2026. -
mjesto: Zagreb
url: https://www.zekaem.hr/

Razgovor je posvećen novoj produkciji ZKM-a koja se vraća ranim Krležinim dramama U logoru i Golgota, tekstovima u kojima se autor bavi ratom, represijom i stradanjem čovjeka.
 
U vremenu obilježenom krizom Europe, novim imperijalnim ratovima i proturječjima kasnog kapitalizma, Krležine dijagnoze svijeta u trenucima velikih povijesnih lomova ponovno dobivaju snažnu aktualnost.
 
Kroz adaptaciju i različite scenske postupke, predstava povezuje Krležine riječi s današnjim društvenim kontekstom, naglašavajući njegovu antiratnu poruku kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost.
 
Sugovornice na tribini:
 
•             Nataša Govedić, teatrologinja i književnica te profesorica na Akademiji dramske umjetnosti
•             Suzana Marjanić, znanstvenica s Instituta za etnologiju i folkloristiku i suurednica zbornika Krležin EU/ropski furiosum
 
Autor i voditelj tribine je pisac i urednik Srđan Sandić
 
Predstava U LOGORU, GOLGOTA premijerno će biti izvedena u ZKM-u 20. ožujka 2026.
 
Antiratna predstava u vremenu novih ratova - Krleža protiv rata sto godina poslije.
 
U režiji slovenske redateljice Nine Rajić Kranjac, ove dvije drame spajaju se u jedinstvenu cjelinu koja Krležu čita kao dijagnozu našeg trenutka - kao ogledalo Europe koja se ponovno uči jeziku rata.
Spajajući galicijski ratni pakao iz U logoru i revolucionarni lom radničkog svijeta iz Golgote, predstava Krležu ne promatra kao monumentalnog klasika, nego kao nemirnog svjedoka epohe čiji se rječnik opasno približio našem.
 
Kako ističe dramaturg predstave Goran Injac, u svijetu u kojem se „prošlost polako pretvara u našu budućnost“, Krleža danas zvuči manje kao klasik, a više kao uznemireni suvremenik - jer se novi imperijalni sukobi i dalje hrane istim mehanizmima koje je opisivao: strahom, propagandom i postupnim navikavanjem na nasilje.
 
Drama U logoru smještena je u vojni logor tijekom Prvog svjetskog rata - zatvoren i neljudski prostor u kojem su pojedinci lišeni slobode, dostojanstva i identiteta. Logor postaje mjesto dehumanizacije i kolektivne patnje, ogoljeno do prikaza besmisla rata i okrutnosti sustava koji uništava vlastite ljude.
 
Golgota, premda naslovom priziva biblijsku simboliku, lišena je religijskog značenja i pretvorena u snažnu metaforu kolektivne i besmislene patnje. U središtu je čovjek u represivnom društvu, žrtva političkih i ideoloških mehanizama moći, dok Krleža razotkriva sustave koji se održavaju na ljudskoj patnji i sugerira da se povijest neumoljivo ponavlja.