Kinoklub Zagreb i Kinoteka održat će radionicu koja će istraživati pojedine teme iz opusa belgijske filmašice Chantal Akerman, s ciljem realiziranja vlastitog autorskog filma. To uključuje redovito posjećivanje projekcija, sudjelovanje na filmskim analizama te tjedne zadatke. Radionica je besplatna, a tijekom iste svi polaznici imaju besplatan ulaz na projekcije u sklopu ovog ciklusa u Kinoteci. Prijave su otvorene do 2. ožujka 2022.!
vrijeme: 28.02.2022. - 02.03.2022.
mjesto: Zagreb
Voditelji radionice su filmska autorica Iva Gavrilović, i Mario Kozina, voditelj filmskih programa u Kinoteci. Rezultat radionice su autorski filmovi koji će se prikazati na Gledalištu Kinokluba Zagreb u svibnju 2022.
Na
radionice@kkz.hr se prijavljuje sa:
Kratkom biografijom
Motivacijskim pismom
Linkom na prethodni filmski rad
Kinoklubaško nasljeđe očituje se u produkcijskoj konstrukciji radova Chantal Akerman, u kojima je ponekad i glumila zajedno s ostalim kolegama i prijateljima koji su sudjelovali u nastanku filma. No kinoklubaština se možda i najviše osjeti u nepresušnom interesu za istraživanjem izražajnih mogućnosti filmskoga medija, nesputanog produkcijskim, društvenim ili bilo kakvim drugim konvencijama, zbog čega je svojim opusom neprestano iznenađivala, otkrivala i inspirirala.
O tematskom ciklusu i Chantal:
Chantal Akerman imala je samo 18 godina kada je snimila svoj prvi film, Spalite moj grad (1968), koji je zahvaljujući svom crnom humoru i anarhičnoj energiji postao antologijskim ostvarenjem kratkog metra. Nakon toga snimila je još četrdesetak filmskih i TV radova različitih vrsta, žanrova i formata, u rasponu od strukturalističkih i epistolarnih eseja pa sve do mjuzukala, slapstick i romantičnih komedija. Njezin najpoznatiji film, Jeanne Dielmann, 23 Commerce Quay, 1080 Bruxelles (1975), često se nalazi na popisima najboljih filmova svih vremena, a uvrštava ga se među pionire feminističkog filma i estetike slow cinema. Utjecaj Akermanina opusa i senzibiliteta može se pratiti u radovima autora diljem svijeta, od Claire Denis, preko Tsaija Ming-lianga i Apichatponga Weerasethakula, pa čak i regionalnih filmaša kao što je Dane Komljen.
Ono što je posebno zanimljivo kod Chantal Akerman je da je riječ o samoukoj redateljici: formalnu edukaciju na filmskoj akademiji INSAS u Bruxellesu napustila je nakon samo tri mjeseca studija, a svoje formativne godine provela je u avangardnim i modernističkim krugovima New Yorka 1970-ih, u kontekstu strukturalnih, underground i dnevničkih filmova Stana Brakhagea, Michaela Snowa, Jonasa Mekasa i Andyja Warhola, ali i suvremenog performansa, glazbe i plesa. Od navedenog je baštinila reducirani filmski jezik i stilski minimalizam, korištenje trajanja kao izražajnog sredstva, opservacijske metode snimanja te fluidan odnos prema identitetu i seksualnosti.
Vezana vijest:
Culturenet.hr - Ciklus filmova Chantal Akerman u Kinoteci
