Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u ime Ministarstva kulture i medija i svoje osobno u povodu odlaska Borisa Kolara, istaknutog redatelja, scenarista i scenografa, crtača i animatora, jednog od utemeljitelja Zagrebačke škole crtanog filma te jednog od autora generacijama omiljenog „Profesora Baltazara“.
vrijeme: 26.10.2026. -
mjesto: Zagreb
Boris Kolar bio je jedan od onih umjetnika koji su zaslužni za modernizaciju, međunarodni ugled i prepoznatljivost hrvatskog animiranog filma. Svoje umjetničko djelovanje počeo je kao novinski karikaturist i ilustrator, no vrlo mu brzo njegov talent osigurava profesionalni angažman u području animacije pa ostvaruje brojne suradnje sa Zlatkom Bourekom, Dušanom Vukotićem, Nikolom Kostelcom, Brankom Ranitovićem i drugim autorima, ključnima za formiranje i razvoj Zagrebačke škole crtanog filma.
Prepoznatljiv po jednostavnom crtežu geg-stila, poetskoj atmosferi i humoru kroz koji je progovarao o pitanjima ljudske egzistencije, Kolar nije demonstrirao samo svoju iznimnu crtačku vještinu već i inovativan pristup mediju te spremnost na umjetničko eksperimentiranje, čime je dao veliki doprinos pomicanju granica umjetničkog izričaja u suvremenoj filmskoj umjetnosti.
U njegovom bogatom opusu ističu se međunarodno nagrađeni kratkometražni filmovi Bumerang (1962.) i Vau-vau (1964.) koji pripadaju antologijskim ostvarenjima hrvatske animacije, kao i rad na najuspješnijoj crtanoj seriji Zagrebačke škole crtanog filma „Profesor Baltazar“ za kojega zajedno uz Zlatka Grgića i Ante Zaninovića, potpisuje scenarij, režiju, crtež i animaciju.
Profesor Baltazar, koji već gotovo 60 godina odašilje bezvremensku poruku o važnosti rješavanja problema dijalogom i znanjem uz malo mašte, danas je kultni simbol međunarodne slave hrvatske animacije. Kroz viziju Zagrebačke škole crtanog filma taj je omiljeni profesor postao univerzalni uzor brojnim naraštajima. Boris Kolar je i u kasnoj životnoj dobi ostao neraskidivo vezan uz profesora Baltazara, nastavivši raditi na novim animiranim ostvarenjima iz modernog serijala o Profesoru Baltazaru, kao što su Hektorovo otkriće, Vrline iz dubine i Augustova treća sreća.
Želju za stvaranjem i svoju veliku ljubav prema rodnom Zagrebu pretočio je u autobiografsko djelo, svojevrsni vizualno-tekstualni dnevnik „Sjećanja i razmišljanja jednog Zagrepčanca“ koji s autorovim ilustracijama prenosi duh prošlih vremena. Za svoj izniman doprinos filmskoj umjetnosti 2024. godine Boris Kolar primio je „Zlatni Oktavijan“ - nagradu za životno djelo Hrvatskog društva filmskih kritičara.
Odlaskom Borisa Kolara hrvatska kulturna scena izgubila je jednog od svojih najistaknutijih stvaratelja, čiji je rad trajno upisan u povijest naše animacije. Njegov bogat opus - od antologijskih crteža i filmova do neprocjenjivog doprinosa Zagrebačkoj školi crtanog filma - ostaje neprocjenjiv dio hrvatske audiovizualne baštine. Kroz lik Profesora Baltazara i njegov altruistički Baltazargrad Boris Kolar će i dalje živjeti kao djelić bezvremenske ideje o boljem svijetu i neumorne snage umjetničkog stvaralaštva.
