Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Proslava 455. obljetnice Bitke kod Lepanta

U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitci kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).

U Europi proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe, 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta.


Bojni brodovi, uspon i nestanak - predstavljanje knjige

Proslava 455. obljetnice Bitke kod Lepanta započet će u četvrtak, 01. listopada, u Maloj vijećnici Grada Krka, predstavljanjem knjige Bojni brodovi, uspon i nestanak, autora dr. sc. Branka Belamarića, istaknutog brodograditeljskog stručnjaka, istraživača i publicista.

Bojni su brodovi od samih početaka, tijekom gotovo tristo godina (otprilike od 1650. do 1950.), odnosno u stogodišnjem razdoblju, računajući od početka oklopnjača sredinom 19. stoljeća, predstavljali najmoćnije oružje vodećih svjetskih zemalja. U razvoju od veličanstvenih drvenih jedrenjaka, prijelaza na oklopnjače, pre-dreadnoughte i dreadnoughte, krstaše i naposljetku bojne brodove, usvajana su i primjenjivana sva tada dostupna znanstvena i tehnička dostignuća. Bilo da je riječ o materijalima gradnje, topništvu, pogonskim sustavima, oklopu ili brojnim drugim tehnologijama, pri njihovoj primjeni nije se štedjelo u najširem smislu te riječi. Bojni brodovi građeni su prije svega kako bi impresionirali svojom veličinom i snagom. Posjeti stranim zemljama morali su gotovo uvijek preko mornarice demonstrirati snagu matične zemlje. Nagnute pramčane statve, dimnjaci, masivne topovske kule i snažna silueta broda trebali su prije svega ostaviti dojam snage i strahopoštovanja. Bojni brodovi, u pomorskoj literaturi često nazivani i kapitalnim brodovima (Capital ships), kao najjače naoružani i najotporniji ratni brodovi bili su simbol pomorske dominacije i nacionalne moći.

Ova opsežna i bogato opremljena knjiga, koju će predstaviti sam autor, na više od 500 stranica, donosi pregled pomorske vojne povijesti, razvoja brodovlja i politike vodećih svjetskih sila. Objavljena je 2025. godine, u izdanju Književnog kruga Split.

Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. - 1850.) - međunarodna izložba

Nastavak proslave u petak, 02. listopada, donosi otvorenje međunarodne izložbe Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. - 1850.). Postav je to temeljen na analizi oko 20.000 dokumenata iz 18. stoljeća koji su izrađeni u raznim jadranskim i jonskim uredima, a riječ je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratovština pomoraca, registrima kapetana i brodovlasnika, konzularnoj korespondenciji te havarijskim spisima koje je hrvatski znanstvenik Nikola Čolak (Janjevo, 1914. - Padova, 1996.) prikupio i objavio u ediciji Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća, sv. I-IV (RMC I-IV). Autorica izložbe, Zrinka Podhraški Čizmek, pritom je obradila više od 25.000 spomena brodova izdvojenih iz tih dokumenata, razvrstavajući ih i klasificirajući prema različitim nazivima te ih sustavno obradivši primjenom historiografske metode. Istraživanje je dodatno obogaćeno suradnjom s hrvatskim, talijanskim, grčkim i crnogorskim povjesničarima i stručnjacima za pomorsku baštinu, među kojima su Vermiglio Ricci, Lovorka Čoralić, Željko Brguljan, Željko Skomeršić, Ljubomir Radić, Tea Marinović, Đivo Bašić, Slaven Bertoša, Ilija Mlinarević, a osobito Mateo Bratanić i Gerassimos Pagratis, koji su ujedno priredili prijevode tekstova na engleski i grčki jezik.

Bogat i dojmljiv ikonografski dio izložbe - slikarsku rekonstrukciju 62 plovila - izradio je Luigi Divari, istaknuti istraživač povijesti ribarstva, maloga obalnog brodarstva i tradicijskih jadranskih plovila.

Izložba je od samoga početka zamišljena kao putujući projekt namijenjen predstavljanju na čitavom jadransko-jonskom prostoru. Svoje je prvo predstavljanje doživjela 2024. godine u Pomorskom muzeju Washington Patrignani u Pesaru, a potom i u Cupri Marittimi. Godine 2025. Hrvatski povijesni muzej, postavio je u Zagrebu cjelovitu četverojezičnu inačicu izložbe, u grafičkom oblikovanju i tisku namijenjenom njezinim daljnjim gostovanjima.

---

Program Štorija o galiji Cristo Ressussitato:

01. listopada 2026.
Mala vijećnica Grada Krka, 18.00
Bojni brodovi, uspon i nestanak, predstavljanje knjige
Autor/predstavljač: dr. sc. Branko Belamarić
Ulaz slobodan!

02. - 22. listopada 2026.
Galerija Decumanus
Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. - 1850.), međunarodna izložba
Autorica: dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek
Otvorenje: 02. listopada, 18.00
Radno vrijeme galerije: pon. - pet., 10.00 - 12.00; 18.00 - 20.00
Ulaz slobodan!

02. listopada 2026.
Krčka katedrala, 20.00
Ansambl Responsorium, koncert
Program: Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća
Ansambl čine: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mršić (viola da gamba) i Umberto Kostanić (orgulje)
Ulaz slobodan!

03. listopada 2026.
Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka, 18.00
Satovi iz Zbirke Skomeršić, upoznavanje s građom Centra uz stručno vodstvo
Vodič: Željko Skomeršić, voditelj Centra
Ulaz slobodan! 

03. listopada 2026.
Trg Kamplin, 20.00
Klapa Kaštadi (Poljica), koncert
Program: Jedno more, tisuću pjesama
Klapu čine: Alen Mrakovčić, Kristijan Žužić, Dražen Kraljić, Blažević Josip, Marin Mirković, Darko Volarić, Kristijan Kirinčić, Davor Toić i Tomislav Mrak
Ulaz slobodan!

07. listopada 2026.
Krčka katedrala, 19.00
Misa za stradale u Bitci kod Lepanta

01. - 05. listopada 2026.
Krčka katedrala
Uz grob zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato, soprakomita Ljudevita Čikute u Krčkoj katedrali bit će postavljen prigodan informativni pano.