Promocija knjige 'Društveni procesi - Grad kao organizam'

Knjiga se bavi Community art festivalom-akcijom Projekt Ilica: Q’ART (2000.-2016.-2022.) koji promišlja grad kao jednu od organiziranih zajednica na planeti Zemlji i njezinoj sinergiji sa svim ostalim vrstama kroz misao ŽIVJETI SA ŽIVOTOM, navode organizatori.

Knjiga obuhvaća dvadeset godina iskustva i različitih oblika akcija na Ilici kroz Community Art koncept pa tako i kroz Projekt Ilica: Q'ART. Mnogi se pitaju zašto baš Ilica? Kako je napisao jedan od autora Miško Šuvaković „Gradska ulica kao „ekološki asamblaž“ suočava jedno i mnoštvo sa svim posljedicama na život ljudskih i neljudskih entiteta. Ulica je istovremeno scena s različitim pisanim i nepisanim scenarijima, ali i složeni životni prostor u kojem se odvijaju i s kojim se odvijaju napuštanja prirodnog okruženja, moguća izvođenja društvenih mikro i makro procesa,  od trgovine preko izjava ljubavi ili mržnje, do revolucije, reklamnih kampanja ili gradskoga smucanja, odnosno svakodnevnog „normalnog“ privatnoga i javnog života.„ Pa tako osim svog valovitog organskog tlocrta koji prati obronke Medvednice s obzirom da je Zagreb izrastao na vodama potoka koji se spuštaju s brda iznad Zagreba, upravo na Ilici se stvarala svjetska suvremena povijest umjetnosti. Zagreb je svjetski poznat po avangardnoj, konceptualnoj, akcionističkoj, eksperimentalnoj umjetnosti i performansima. Malo ljudi zna da su upravo u Zagrebu prve svjetlosne instalacije Vladimira Bonačića upravo na Ilici već 70tih godina u kontekstu Novih Tendencija, potrebno je samo posegnuti u bogatstvo koje nude naši umjetnici. Grad Zagreb se zaista ima čime pohvaliti, a sve to što je mijenjalo suvremenu povijest umjetnosti se događalo upravo na Ilici i oko Ilice. Gorgona, Grupa šestorice, Vlasta Delimar, Tomislav Gotovac, Sanja Iveković, Goran Trbuljak, Braco Dimitrijević i mnogi drugi.
 
Sve to knjiga obuhvaća kroz svojevrsnu retrospektivu cijelog projekta, ali i šire kroz predstavljanje svih umjetnika koji su izašli iz svojih prostora, ateljea, stanova upravo na ulicu i u potrebi drugačije artikulacije izrazili svoje promišljanje, stavove, geste tu na Ilici.  Dvadeset i tri godine projekta od 2000 godine ukratko se može sažeti od aktivnosti u jednom napuštenom prostoru rada gdje je sudjelovalo preko 150 najeminentnijih umjetnika i onih koji promišljaju umjetnost iz cijelog svijeta. Pa sve do 2016. godine kada je projekt započeo u formi festivala-akcije te je do sada organizirano 12 festivala-akcije od kojih su prvi od 2017 do 2019 organizirani u praznim i napuštenim prostorima, trgovima, parkovima i dvorištima, a kad je nastupila pandemija sve se preselilo na ulicu i festival-akcija kao i organizatori su pokazali kako je vedrina, druženje i umjetnost iznimno važna za zdravlje zajednice i građana. Ukratko do sada je organizirano preko 150 glazbenih nastupa, više od 300 mladih umjetnika je izlagalo na Ilici, aktivirano je 16 praznih prostora, ostvarene su 42 suradnje s različitim kulturnim ustanovama i udrugama, preko 40 različitih radionica, predavanja i tribina, trenutno projekt okuplja 1.125 izlagača koji sudjeluju u festivalu, organizirano je 7 avangardnih modnih revija u suorganizaciji TTF-a, a trenutno program svakog festivala-akcije posjećuje od 12.000 do 20.000 građana i to samo u jednom danu. Kroz projekt su se razvile mnoge inicijative kako samostalne građanske tako i inicijative autora projekta, stoga je projekt postao svojevrsni urbani inkubator. Jedan od najznačajnijih projekata koji je proizašao iz samog festivala je Galerija Ilica koja koristi javne površine i fasade kao galerijski prostor za izlaganje avangardnih, radikalnih umjetničkih praksi i svih oblika umjetnosti koji su velikim dijelom nastali na Ilici, a gradili su svjetsku povijest suvremene umjetnosti. Glavna tema koja se provlači su Društveni procesi i Grad kao organizam. Umjetnost koju možete vidjeti u okviru Galerije Ilica i organizacije autora je uvijek vrhunska vizualna, aktivistička ili glazbena, a građani imaju slobodu sudjelovanja bez ograničenja osim naravno onih ograničenja poštivanja tuđeg dostojanstva.
 
Projekt Ilica: Q'ART je senzibilizirao cijelu Hrvatsku i šire, jer u projektu sudjeluju izlagači iz cijele Hrvatske, regije i šire, međutim i dalje je ostala bolna točka propadanja urbanog povijesnog centra za koji još uvijek nije osmišljen nikakav model revitalizacije, dok ga je potres samo još dodatno devastirao. Za uspjeh ovakvog festivala bitno je čuti svakoga i dopustiti mu da kaže što želi. Riječ je o jednom modalitetu „umjetnosti aktiviranja zajednice“ (community art). Uobičajeno, umjetnost zajednice je moguće identificirati kao rad umjetnika-aktivista s grupom stanovnika jedne gradske četvrti, ulice, bloka zgrada ili s različitim lociranim zajednicama povezanim generacijskim, etničkim, rasnim, ali i klasnim društvenim vezama, mada često prožetim i društvenim antagonizmima i konfliktima. Kako je jedan od autora Miško Šuvaković odlično povezao cijeli koncept i knjige i projekta s francuskim teoretičarem Félixom Guattariem „U svakom izdvojenom i indeksiranom ekološkom uzorku se prepoznaju antagonizmi ili, katkad, pokušaji harmonizacije nekontrolirane i potiskivane prirode; procesuiranja društvenoga od stvaranja do entropije mikro/makro ljudske zajednice sa svim impaktima na prirodu i grad, te uvjeti subjektivizacije – stvaranja individualnih i kolektivnih subjekata čiji život proizlazi iz prirode, stvara grad, ugrožava prirodu i ekspanzivno širi grad prisvajajući geografske-geološke procese.“
 
Projekt podržava Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba.