Projekt BEK: Objavljen ovogodišnji ženski prozno-esejistički blok

U okviru projekta BEK objavljene su zbirke kratkih priča „Cyber ZOO“ Sonje Gašperov, nagrađenu Prozakom, „Gospođa“ Andree Grgić, „Sinestezije“ Dunje Matić i „Ne naginji se unutra“ Suzane Matić, zbirke eseja „Strateg“ Lane Derkač i „Veće od kuće“ Dorte Jagić, za koju je autorica dobila Nagradu Višnja Machiedo, te roman „Bidon“ Nataše Skazlić, koji je predstavljao Hrvatsku na European First Novel Festivalu. S novim je naslovima od 407 objavljenih čitateljima dostupno njih 364.
 
Knjiga „Strateg“ Lane Derkač zbirka je poetskih ogleda koja od samog naslova, pa kroz svaki idući tekst, uspijeva čitatelja izbaciti iz ravnoteže, očekivanih stereotipa i postmodernističkih prečaca i rješenja; koje jednako vješto zaobilazi, kao što od pojmova kojih se uhvati načini dubok i slojevit, misaoni i lirski, zaokruženi esej. Prozni su to ogledi, koji duboko u podlozi, u svojem ishodištu, nose pjesnički nerv, bez obzira kojim smjerom ih je ruka spisateljica u konačnici odvela; prozni, dakle, ogledi u kojima se uživa kao u poeziji.
 
Zbirka priča „Cyber ZOO“ Sonje Gašperov jedinstveno je djelo domaće književnosti koje s lakoćom miješa brutalnu iskrenost, crni humor i filozofska promišljanja o suvremenom antropocentričnom svijetu, pronalazeći nove dimenzije i identitete u cyber sferi. Ciničnim pogledom na svakodnevicu, Sonja Gašperov majstorski spaja subverzivne teme poput cybersexa, konceptualne umjetnosti, prava životinja, zoofilije, egzistencijalnih pitanja, a ujedno relativizira granice između dobra i zla, realnog i virtualnog, emotivnog i tjelesnog pružajući pri tome nezaboravno čitateljsko iskustvo.
 
Prvotno nastala na istoimenoj Facebook stranici, „Gospođa“ Andreje Grgić, duhovita je i šarmantna zbirka kratkih priča o modernoj ženi koja u vrtlogu urbane svakodnevice traži srodnu dušu, balansirajući između posla, obitelji i neobičnih ljubavnih susreta. Knjiga nudi dvostruko iskustvo čitanja - kao zabavne i lagane anegdote ili kao dublji uvid u psihozu i otuđenost suvremenog društva. Andrea Grgić s lakoćom isprepliće humor i ozbiljnost, pričajući priče koje su istodobno vedre i kompleksne, protkane univerzalnim porukama koje jednako privlače i žene i muškarce. „Gospođa“ je inteligentno i duhovito štivo o usamljenosti i komunikacijskim nesporazumima, ali i o prihvaćanju života onakvog kakav jest, s njegovim paradoksima i apsurdima. Kratke, slikovite rečenice i simpatični susreti s grotesknim i uvrnutim likovima čine ovu knjigu savršenim izborom za opuštanje i smijeh.
 
Prozna knjiga Dorte Jagić „Veće od kuće“ upravo se u svojoj hibridnosti otkriva kao djelo pjesnikinje: lirski su to eseji s elementima putopisa, kratke priče, dnevničkog zapisa i feljtona, ali uvijek s naglaskom na onome lirski; autorica često iz svakodnevnih prizora, stvari i pojava uspijeva izvući znatno više negoli se to na prvu očekuje, što i jest osobina poezije, ali i do detalja opisati i raščlaniti predmet interesa, bez pretenzija za nekakvim konačnim zaključkom - poanta i smisao, shvatit će čitatelj, u samom su činu pisanja i raščlanjivanja, ali i čitanja, koje, kada se privede kraju, kao da je opet na početku, i tako iznova i iznova.
 
Zbirka priča „Sinestezije“ riječke spisateljice Dunje Matić Benčić istražuje teme traume, pamćenja, komunikacije i slojevitih ljudskih odnosa pružajući duboku refleksiju o životu i književnosti. Zbog uokvirene kompozicije, u kojoj Narator, jedan od likova, priča priče koje mu je ispričala žena u koju je nesretno zaljubljen, zbirka bi se mogla čitati i kao roman. Sinestezija kao metafora za preplitanje osjetila, emocija i sjećanja u ovoj zbirci nije samo književna figura, već i način na koji junaci doživljavaju svijet, suočavaju se s prošlošću i svojim unutarnjim demonima.
 
Zbirka priča „Ne naginji se unutra“ već naslovom „upozorava“ na svoj najjači adut: vještinu psihološkog poniranja u lika, u one skrivene mehanizme koji ih pokreću, samim time i radnju, redovno vješto ukorijenjenu u prepoznatljive okvire suvremenosti, urbanog okružja, ponekad i komornog, gotovo poetskog ugođaja. Priče su to, uvjetno rečeno, iz svakodnevnoga života, dakle svima bliske i prepoznatljive, ali ujedno i unikatne onoliko koliko je nutrina svakoga lika unikatna, pa bila ponekad i uznemirujuća. 
 
Nataša Skazlić u svom romanu, naslovljenom „Bidon“, a koji je istovremeno i nježan i brutalan, i topao i okrutan, i nostalgičan i uznemirujući, tematizira veliki društveni tabu: seksualno zlostavljanje djece. Ovaj roman, ispripovijedan iz perspektive žrtve, predstavljao je Hrvatsku na European First Novel Festivalu.
 
Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), što omogućuje online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, a time je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, neovisno o dijagonali zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima.
 
Financijska podrška: Zaklada „Kultura nova“, Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Zagreb