Knjiga "Zlatko Posavac - Profesor estetike iz Kaptola (1931.-2019.), koju je uredio Pavo Barišić, predstavljena je u četvrtak, 16. travnja, u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
vrijeme: 16.04.2026. -
mjesto: Zagreb
Knjigu su predstavili recenzentica Ivana Skuhala Karasman, urednik knjige Pavo Barišić i urednik niza Posegiana Krunoslav Matešić.
Recenzentica Ivana Skuhala Karasman ocijenila je kako knjiga ne analizira samo Posavčeve filozofske doprinose nego ih smješta u povijesni i intelektualni okvir u kojima su nastali.
Knjiga bi bila zanimljiva i onima koje zanima vrijeme u kojem je djelovao Zlatko Posavac, napomenula je i dodala kako knjiga donosi i ekstenzivni i razrađeni Posavčev životopis koji obuhvaća ključne etape njegova profesionalnoga i osobnog života.
Posebnom vrijednošću knjige smatra onaj njezin dio u kojem se očituje svjedočanstvo o njegovu profesorskom radu te pruža uvid u njegov pedagoški pristup, odnos prema studentima te njegovu ulogu u oblikovanju naraštaja mladih intelektualaca.
Oblikovanje hrvatskog kulturnoga identiteta
Podsjetila je na Posavčevo djelovanje na području hrvatske umjetničke i kulturne scene, uključujući i njegov doprinos kritičkom promišljanju umjetnosti te sudjelovanju u kulturnim institucijama i utjecajima na razvoj estetičkih kriterija i interpretacija umjetničkih djela.
Time se, smatra, ne dobiva samo uvid u njegovo slojevito dugogodišnje djelovanje kojim je pridonio razumijevanju i razvoju hrvatske povijesti i estetike nego vidi i aktivno sudjelovanje u oblikovanju kulturnoga identiteta intelektualnoga prostora suvremene Hrvatske.
Urednik knjige Pavo Barišić istaknuo da se u uvodnom dijelu knjige osvrće na stvaralačku djelatnost prof. Posavca na području istraživanja povijesti filozofije, utemeljenju discipline hrvatske estetike, pozivu profesora i odgojitelja, a na kraju ocrtava profil javnoga djelatnika i publicista.
Posavčev osebujan stila pisanja i odnos prema rodnoj Slavoniji
Za ilustraciju Posavčeva osebujna stila pisanja te odnosa prema rodnoj Slavoniji u knjizi su objavljena dva njegova teksta u kojima očituje brigu i vezanost za posavski zavičaj, napomenuo je Barišić i dodao kako su oba teksta nastala u vrijeme ugroženosti i razaranja Slavonije i Posavine tijekom Domovinskoga rata.
Pojedine grane njegova opusa, naglasio je, podrobnije su prikazane u prilozima Erne Banić-Pajnić koja je izložila vlastita sjećanja na Posavca kao čovjeka i kolegu u Institutu za filozofiju i Hrvatskim studijama.
Monografski prikaz zaokružuje rad Jurja Bubala o Posavčevoj teoriji stripa
Juraj Bubalo opisao je Posavca iz perspektive studenta, a Željka Metesi Deronjić pisala je o Posavčevim premišljanjima moderne krize kulture i razmatranjima o sudbini umjetnosti u odnosu prema tehnici i znanosti, napomenuo je Barišić.
Istaknuo je i kako Srećko Kovač u svom radu piše o Posavčevu zasnivanju povijesti hrvatske filozofije i strukturi na kojoj je ona zasnovana.
Monografski prikaz zaokružuje rad Jurja Bubala o Posavčevoj teoriji stripa i začetku stripologije u Hrvatskoj, rekao je Barišić.
U knjizi je objavljena i bibliografija radova Zlatka Posavca, a izrađena je prema predlošku koji je autor vlastoručno priredio 2008. godine. Uz opsežan popis objavljenih radova bibliografija sadrži i popis najranijih sačuvanih rukopisa te podatke o njegovim slikama, crtežima i akvarelima.
Knjiga "Zlatko Posavac - Profesor estetike iz Kaptola (1931.-2019.), (192 str.) uz navedene radove sadrži i sažetak monografije na hrvatskom i engleskom jeziku. Knjigu su objavili Naklada Slap, Općina Kaptol, Ogranak Matice hrvatske u Požegi i zagrebački Institut za filozofiju.
Hrvatski filozof Zlatko Posavac rođen je u Kaptolu kraj Požege 1931., a umro u Zagrebu 2019. Radio je u Institutu za filozofiju, a estetiku je predavao na Hrvatskim studijima i zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Posebno se bavio poviješću hrvatske estetike i općenito estetikom, njezinim teorijskim i povijesnim dosezima te problemom stvaralaštva. Dao je znatan prinos istraživanjima hrvatske filozofske baštine i hrvatskoga filozofijskog nazivlja, te prilozima iz likovne umjetnosti, arhitekture i književnosti. Autor je više knjiga, među kojima i knjiga "Estetika u Hrvata", "Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti" te "Filozofski rukopisi u franjevačkim samostanima Slavonije". (Hina)
