Predstavljanje znanstvene monografije 'Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.'

Na predstavljanju će sudjelovati ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi , autorica knjige dr.sc. Ivana Rončević Elezović, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina, povjesničar umjetnosti dr.sc. Ivan Viđen i redovna profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku, recenzentica knjige prof. dr.sc. Sanja Žaja Vrbica.
 
Muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, dr. sc. Ivana Rončević Elezović obrađuje i interpretira segment hrvatskog slikarstva od 1872. do 1919. na osnovi njegovih poveznica s talijanskim kulturnim krugom, koji do sada nije bio sustavno obrađen niti interpretiran te se sagledavanjem situacije iz ovoga kuta dolazi do novih spoznaja o pojedinačnim opusima autora, ali i o cjelini ovog važnog segmenta hrvatskog slikarstva bez kojega je nemoguće sagledati puninu povijesno umjetničkog okvira na prijelazu devetnaestoga na dvadeseto stoljeće.
 
Autorica istražuje i izdvaja komponentu talijanskih elemenata u slikarstvu hrvatskih autora u zadanom razdoblju od ostalih srednjoeuropskih utjecaja. Njihovo međusobno razlikovanje, kako se tijekom razrade pokazuje, nije uvijek jasno razgraničeno te zahtijeva priznavanje difuzne naravi nijansi u prijelazima. Ova je činjenica rezultat višestrukih čimbenika: od važnosti kulturne razmjene između Italije i prekoalpskih zemalja, koja se odvijala kroz nekoliko različitih kanala, do povijesne uvjetovanosti povezanosti dijelova sjeverne Italije s Austrijom te, konkretno, s austrijskom upravom.
 
Uže područje rada sačinjavaju dijelovi opusa hrvatskih slikara, koji su nastali u izravnom ili posrednom kontaktu s talijanskim kulturnim krugom u razdoblju od 1872. do 1919. godine. Kao početna granica ovoga istraživanja uzete su 1870-te godine jer označavaju odlazak prve trojice predstavnika hrvatskog slikarstva: Ferdinanda Quiquereza, Izidora Kršnjavoga i Nikole Mašića s Akademije u Münchenu na putovanje u Italiju prema ruti: Venecija, Rim, Napulj (Capri). Završna 1919. godina označava kraj prvog razdoblja izložbi Proljetnog salona (1916.-1919.), kao prijelazni period koji je omogućio snažniji modernistički zamah ostvaren nakon rata te je označen ispreplitanjima jugendstilskih 'zaostataka' i naznaka avangardnijih pristupa u umjetnosti.
Riječ je o impresivnoj, bogato opremljenoj publikaciji na 616 stranica na hrvatskom jeziku sa sažetkom na engleskom, objavljenoj uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te Zaklade Adris. Recenzije potpisuju prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica i prof. dr. sc. Frano Dulibić, a grafičko oblikovanje Ana Zubić.
 
Predstavljanje znanstvene monografije organizira se u povodu Međunarodnog dana muzeja koji se obilježava 18. svibnja.
 
O autorici
 
Ivana Rončević Elezović (Slavonski Brod, 1977.) nakon završene opće gimnazije u Našicama diplomirala je povijest umjetnosti i anglistiku na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Od 2004. godine zaposlena je u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (tadašnjoj Modernoj galeriji) u Zagrebu, gdje je u ožujku 2011. stekla zvanje više kustosice, a u prosincu 2021. zvanje muzejske savjetnice. Godine 2008. imenovana je kustosicom Zbirke slikarstva od 1898. do 1918., a 2025. kustosicom Zbirke 19. stoljeća do 1918. Među važnijim izložbenim projektima valja istaknuti kustoski rad na pripremi i organizaciji izložbe Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Vlaho Bukovac. A Cosmopolitan Croatian, u ulozi asistentice autoru izložbe Igoru Zidiću koja je postavljena u Kunstmuseumu den Haag (tadašnjem Gemeentemuseumu) u Nizozemskoj 2010. i potom u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu iste godine.  Pokrenula je, osmislila i redovito organizira kontinuirane muzejsko-edukativne projekte u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 10 škola - 10 umjetnika (na nacionalnoj razini) i Gimnazijalci - muzejski vodiči. Doktorsku disertaciju pod nazivom Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919. obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2023. godine.