Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje knjige: Ivo Tijardović – ‘Život i vrijeme: memoari slavnog Splićanina’ u HNK u Zagrebu

U sklopu Godine Ive Tijardovića i Jakova Gotovca te povodom 100. obljetnice premijere operete ‘Mala Floramye’, Gradska knjižnica Marka Marulića Split najavljuje predstavljanje knjige: Ivo Tijardović - ‘Život i vrijeme: memoari slavnog Splićanina’, koju je priredio Marin Kuzmić. Predstavljanje knjige održat će se 7. veljače, s početkom u 11 sati, u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
vrijeme: 07.02.2026. -
mjesto: Zagreb
url: https://gkmm.hr/

Memoare će predstaviti:
Grozdana Ribičić, ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Split
Krešimir Dolenčić, kazališni redatelj i redoviti profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu
dr. sc. Snježana Banović, redovita profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu
Zrinka Matić, muzikologinja i urednica Hrvatskog radija
Marin Kuzmić, priređivač i urednik knjige
 
U glazbenom dijelu programa sudjeluju sopranistica Valentina Fijačko Kobić, tenor Roko Radovan, klavirska pratnja Mario Čopor i glumac Mate Tavrić.
Moderator: Željko Rogošić
 
Ulaz je slobodan!
 
Ivo Tijardović je prvi moderni Splićanin ponikao iz starinskog Splita. Čovjek svijeta i velikih europskih metropola, američke glazbe, posebno jazza, mjuzikla, sporta i svakako art decoa, filma, diskografije i drugih moderniteta 20. stoljeća, imao je sasvim logičnu i mnogima nedostižnu pokretačku životnu snagu - ljubav. Tijardovića je, i u životu i u stvaranju njegovih djela, uvijek vodila ljubav - ljubav prema bliskoj osobi, ljubav prema obitelji, ljubav prema rodnom gradu i nogometnom klubu, ljubav prema domovini. Tajnu ogromne popularnosti njegovih operetnih arija, sam je otkrio u jednom novinskom intervjuu -  imale su jednostavnost i ljepotu koju ljudi vole. Istinski tvorac splitske mitologije, i sam je postao jedna od najvećih splitskih legendi.
 
Čak i nakon HRT-ova dokumentarnog serijala „Tijardović“, i nakon izložbe njegovih sjajnih likovnih radova, ilustracija, karikatura, makijeta i crteža u Umjetničkoj galeriji u Splitu, čak i nakon praizvedbe njegove opere „Dioklecijan“ na Splitskom ljetu prošle godine, 62 godine nakon dovršetka partiture, i izvedbe njegove gotovo nepoznate operete „Doživljaj u Šangaju - Min“, postavljene u Hrvatskom domu u Splitu, nakon koncerta Simfonijskog orkestra HRT-a prošlog ljeta u Splitu, isključivo s programom izuzetne filmske glazbe prvog hrvatskog skladatelja koji je stvarao glazbu za film - Tijardović i njegov opus su i dalje premalo prisutni i slabo poznati našoj glazbenoj javnosti. Učestalije izvedbe „Spli'skog akvarela“ i nova koncertno-scenska izvedba „Male Floramye“ u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, bude nadu da će stanje promijeniti nabolje.
 
Predstavljanje Memoara Ive Tijardovića, u izdanju Gradske knjižnice Marka Marulića Split, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, kazalištu kojem je Ivo Tijardović bio prvi poslijeratni intendant (1945.-1949.), dolazi u pravom trenutku novog podizanja interesa za njegov bogati stvaralački glazbeni opus.  Dalmatinac i Splićanin koji je jednako volio Zagreb i Split, jedan od Dalmatinaca koji je više godina živio u Zagrebu, nego u Splitu, predstavlja se javnosti prvim svojim proznim djelom - svojim memoarima. Dugo se mislilo da su ti memoari, napisani početkom 70-tih godina, najvećim dijelom zagubljeni ili nestali. Kako se dogodio obrat? Sretni splet okolnosti, upornost nekolicine ljudi išli su na ruku profesoru Marinu Kuzmiću, koji je nakon višegodišnjeg rada knjigu uredio i priredio. U memoarima Tijardovićeva poetika i stvaralaštvu nisu u prvom planu. U njegovim sjećanjima osjetnu prednost imaju društvene i političke okolnosti u kojima je Tijardović kao hrvatski domoljub, haesesovac, politički liberal i uvjereni antifašist djelovao. Nije čudno što je svoja sjećanja naslovio „Hrvat oko i kroz dva svjetska rata“. Podijeljeni u tri cjeline, Tijardović je u memoarima obuzet nasrtajima velikosrpskog karađorđevićevskog režima na Hrvate u Kraljevini SHS i prvoj Jugoslaviji, ali je jednako kritičan prema poslijeratnim velikorspskim pritiscima i istovjetnim političkim obrascima pokoravanja i u federalnoj državi. Kao da se ništa nije promijenilo. Tijardovićevo veliko razočarenje dobilo je potvrdu slomom Hrvatskog proljeća. Uz intendanta HNK-a u Splitu od 1939. i ukaza bana Subašića, i intendanta HNK-a u Zagrebu od 1945. godine, vežu se događaji u kojima je iskazao osobnu i političku hrabrost i moralne kriterije kojih se uvijek držao, a o kojima će se čuti na predstavljanju knjige. Knjiga sjećanja pokazuje da je Ivo Tijardović doista identitetski simbol Splita, neizostavni dio povijesti ovog grada i njegove memorije.